Put koji smo prešli od prvih acetilenskih lampi, koje su jedva osvjetljavale put ispred vozila, do današnjih inteligentnih sustava koji komuniciraju s okolinom, svjedoči o strelovitom napretku autoindustrije. Svaka nova generacija svjetala donosila je ne samo bolju vidljivost, već i veću energetsku učinkovitost i slobodu dizajna.

Počeci su bili skromni. Prvi automobili, poput onog Karla Benza iz 1885., koristili su kerozinske ili acetilenske lampe, tehnologiju preuzetu s kočija. Iako su pružale kakvu-takvu vidljivost, bile su nepouzdane i opasne. Prava promjena stigla je s električnom energijom i žaruljama sa žarnom niti, no tek su halogene žarulje, predstavljene 1960-ih, postale industrijski standard.

Zbog niske cijene i solidnih performansi, halogenke su desetljećima dominirale tržištem i još uvijek se nalaze u velikom broju vozila. Njihovo karakteristično žućkasto svjetlo ima dobru prodornost u magli i kiši, ali u usporedbi s modernim rješenjima, nedostaje im intenziteta, energetske učinkovitosti i dugovječnosti.

LED-ice su bolje, al' ksenonke su nekadašnji luksuz

No, revoluciju je 1992. godine pokrenuo BMW sa serijom 7, predstavivši prva ksenonska (HID) svjetla. Radeći na principu električnog luka u kvarcnoj cijevi ispunjenoj plinom, ksenonske žarulje proizvodile su do tri puta više svjetla od halogenih, emitirajući intenzivnu bjelkastu svjetlost sličnu dnevnoj. Time je noćna vožnja postala značajno sigurnija, no viša cijena i kompleksnost sustava ograničili su njihovu primjenu uglavnom na premium segment vozila.

Pravi "game-changer" stigao je s LED tehnologijom. Iako su se LED-ice koristile za stražnja svjetla još od 1990-ih, njihova primjena u glavnim farovima, koju je popularizirao Audi s modelom A8 2004. godine, označila je početak nove ere. LED tehnologija donijela je brojne prednosti - drastično manju potrošnju energije, iznimno dug vijek trajanja koji često nadmašuje životni vijek samog vozila te superiornu svjetlinu i kvalitetu svjetla.

Zbog svoje kompaktnosti, LED-ice su dizajnerima dale neviđenu slobodu u stvaranju prepoznatljivih svjetlosnih potpisa. Vrhunac ove tehnologije su Matrix LED sustavi koji koriste desetke individualno kontroliranih dioda. Povezani s kamerama i senzorima, ovi sustavi mogu precizno zasjeniti nadolazeća vozila ili pješake, zadržavajući maksimalno osvjetljenje na ostatku ceste i time eliminirajući potrebu za manualnim prebacivanjem između kratkih i dugih svjetala.

Sada već imamo i OLED

Dok su LED-ice točkasti izvori svjetla, OLED tehnologija funkcionira kao površinski izvor. OLED paneli su nevjerojatno tanki, fleksibilni i emitiraju savršeno homogeno, difuzno svjetlo bez sjena i vrućih točaka. To otvara vrata potpuno novim dizajnerskim rješenjima, gdje se svjetla mogu neprimjetno integrirati u karoseriju vozila. Trenutno se OLED najviše koristi za stražnja svjetla, omogućujući stvaranje kompleksnih 3D animacija i svjetlosnih uzoraka koji mogu komunicirati s drugim vozačima, primjerice, upozoravajući ih na opasnost ili naglo kočenje. Iako je cijena još uvijek prepreka za masovnu primjenu u glavnim farovima, OLED predstavlja budućnost personalizacije i komunikacije putem svjetla.

Na samom vrhu tehnološke piramide nalaze se laserska svjetla. Ova tehnologija, koju je također prvi komercijalizirao BMW, koristi lasere za stvaranje iznimno snažnog i fokusiranog snopa svjetlosti. Laserski farovi mogu osvijetliti cestu i do 600 metara ispred vozila, dvostruko više od najboljih LED sustava, pretvarajući noć doslovno u dan. Pritom su i do 30% energetski učinkovitiji. Zbog svoje snage, trenutno se koriste isključivo kao podrška dugim svjetlima pri velikim brzinama, no njihov potencijal za buduće autonomne sustave je golem.