Nikoga neće šokirati vijest da automobili svake godine postaju sve veći. Voljeli vi taj trend ili ne, nova studija kaže da dodatna veličina sa sobom donosi neke prilično ozbiljne posljedice. Istraživači tvrde da bi se, ako se današnja putanja rasta nastavi do 2040. godine, gradovi mogli suočiti s gubitkom parkirnih mjesta, ranjivi sudionici u prometu s većim rizicima, a vozači bi u konačnici mogli plaćati više da bi se uopće kretali. Pitanje je hoće li zakonodavci pokušati stati na kraj rastu automobila prije nego što to učine sami potrošači.

Kako prenosi Carscoops, novo izvješće europske organizacije Transport & Environment (T&E) i Clean Cities analizira ono što naziva "carspreading", odnosno stalno povećanje dimenzija vozila diljem Europe. Prema studiji, novoprodani automobili u prosjeku su svake godine narasli za 1,2 cm u duljinu i 0,5 cm u visinu, dok su prethodna istraživanja iste organizacije pokazala da su se širina i visina poklopca motora također povećavale za otprilike pola centimetra godišnje. Ovaj obrazac, ponekad nazivan i "autobesity" ili automobilska pretilost, traje neprekidno još od 2000. godine, čak i dok su se obitelji koje kupuju ta vozila smanjivale.

Višedimenzionalni problem

Izvješće uspoređuje dvije moguće budućnosti. U jednom scenariju, proizvođači automobila nastavljaju pratiti trenutne tržišne trendove, s većim vozilima i sve većim udjelom SUV-ova u prodaji. U drugom, zakonodavci potiču ono što istraživači opisuju kao "optimizaciju veličine", postupno vraćajući prosječne dimenzije vozila na razine iz razdoblja od 2010. do 2015. godine.

Ako vozila nastave rasti, posljedice će se osjetiti u svim segmentima društva. Istraživači procjenjuju da bi gradovi do 2040. godine mogli izgubiti između 8,5 i 14 posto svojih kapaciteta za ulično parkiranje. Predviđa se da će samo London i Berlin izgubiti po oko 100.000 mjesta. U nekim područjima to možda nije velik problem, ali u gusto naseljenim gradovima to je ozbiljno pitanje na globalnoj razini.

Sigurnost je drugi ključni fokus. T&E se poziva na prethodne studije koje povezuju veće visine poklopca motora s težim posljedicama za pješake i bicikliste. Koristeći te nalaze, istraživači procjenjuju da bi nastavak trenutnih trendova mogao rezultirati s otprilike 2.570 dodatnih smrtnih slučajeva ranjivih sudionika u prometu do 2040. godine u usporedbi sa scenarijem optimizacije veličine. Druge studije su još izravnije, pokazujući da SUV-ovi imaju dva do tri puta veću vjerojatnost da usmrte pješaka u sudaru u usporedbi s klasičnim limuzinama.

Potrošnja energije također igra važnu ulogu. Veća vozila općenito su teža i troše više energije, bilo da ih pokreće benzin ili struja. T&E procjenjuje da bi europska flota električnih vozila do 2040. godine, uz trenutni trend rasta, zahtijevala dodatnih 22,5 teravat-sati električne energije godišnje. Također se predviđa više od 100 milijuna dodatnih barela uvezene nafte u istom razdoblju zbog vozila s unutarnjim izgaranjem koja ostaju u upotrebi.

Predložena rješenja

Nije iznenađujuće da su predložena rješenja ono što će mnogi smatrati agresivnim. Izvješće poziva na ograničenje visine poklopca motora na 85 cm, ograničenje širine na 192 cm, poreze vezane uz dimenzije vozila, naknade za parkiranje temeljene na veličini te regulatorne poticaje rezervirane isključivo za manja električna vozila kraća od 4,2 metra. H

oće li te ideje zaživjeti, sasvim je drugo pitanje. Potrošači su provela posljednja dva desetljeća glasajući svojim novčanicima u korist SUV-ova i crossovera. Ipak, za to su vjerojatno više krivi proizvođači automobila nego što većina ljudi shvaća.