Gotovo svakodnevno dobivamo informacije kako u brojnim europskim zemljama neprestano raste prodaja novih električnih automobila. Mnogo zemalja ima i raznorazne poticaje kako bi svoje građane i tvrtke potaknuli na to da se riješe starog benzinskog ili dizelskog modela, odnosno kako bi što više koristili upravo električne modele. Sustav poticaja postoji i kod nas, ali slobodno mogu reći kako je iznimno loš i neprestano nas iznenađuju s novim rješenjima koja donose mnogo više loših primjera nego li dobrih.

U Finskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Danskoj i Norveškoj više od 50% električnih automobila

Svake godine vlada neizvjesnost hoće li poticaja biti ili neće? Ako će ih biti, kada će biti? Kome će biti namijenjeni? Kako i na koji način će se odvijati sustav prijava? Tko će to raditi - sami tražitelji  ili netko za njih (prodavači vozila)? Koliko vremena je potrebno za odobravanje ili odbijanje prijave? Pa se svako malo rade analize uspješnosti dosadašnjih sustava poticaja, pa se onda pripreme još gore stvari. Sve to izgleda kao da se ustvari i ne želi poticati na kupnju vozila s nultim emisijama, već mnoge odvratiti od tog nauma. Hrvatska posla. Vjerujem da u Europi ima jako dobrih primjera kako to može funkcionirati, samo je potrebno malo izaći iz hrvatskih okvira.

Evo samo nekoliko istaknutih primjera koliki udio su novi električni automobili lani imali udio u ukupnom tržištu novih vozila. Možemo krenuti od susjedne Mađarske gdje su EV modeli lani imali udio od 14%. Postotak više bio je u Sloveniji, odnosno postotak manje u Italiji. Rumunjska i Bugarska su na 6%. Slovačka je imala 9%, a Češka 10%. Španjolska je bila na 20%, a Francuska na 26%. Njemačka je imala 30% udio EV modela, Švicarska 34%, a Belgija visokih 44%. Finska je još bolja uz 57%, ispred koje je Nizozemska uz 58%. Švedska je na 61%, Danska na 71%, a Norveška na iznimno visokih 97%. Hrvatska je bila na tek 5%.

Kaluliranje s poticajima

Sigurno ima onih koji će sada ustvrditi kako je to zato jer je kupovna moć naših građana iznimno mala, no prvenstveno su tome krivi poticaji. Mnogi kalkuliraju s kupnjom EV modela upravo zbog poticaja jer neprestano se nadaju kako će uhvatiti do 9000 eura, i time ostvariti značajnu uštedu pri samoj kupnji vozila.

U Zagrebu je upravo završna konferencija projekta Vozimo EKOnomično, koju je organizirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tamo je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen istaknuo kako su za ovu godinu osigurali dodatnih 20 milijuna eura kojima nastavljaju sufinancirati nabavu energetski učinkovitih vozila za građane. Kada, kako i po kojim uvjetima, još ne znamo.

Projekt Vozimo EKOnomično

Kako električna vozila učiniti prvim izborom građana, jesu li dosadašnji poticaji ispunili očekivanja te što danas oblikuje stavove prema e-mobilnosti bile su glavne teme konferencije koja je okupila predstavnike Vlade, Europske komisije, gospodarstva i stručnjake iz područja prometa, zaštite okoliša i psihologije potrošača.

Podsjetimo, trenutačno je i dalje otvoren poziv vrijedan 45 milijuna eura za nabavu vozila s nultim emisijama za taksi prijevoznike i korisnike lakih dostavnih vozila. Nažalost, smatram da je vrlo loše pripremljen, očito bez prave analize kako funkcionira taksi prijevoz. Mjesta za napredak ima jako puno. Navodno je u pripremi i novi financijski instrument putem HBOR-a vrijedan dodatnih 45 milijuna eura. Državna tajnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Tanja Radić Lakoš najavila je i ulaganja od gotovo 974 milijuna eura u održivu mobilnost kroz budući Socijalni plan za klimatsku politiku. Jedva čekamo što su nam pripremili.

Strateški prioriteti Vlade

Glavni savjetnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Ivica Rovis istaknuo je da su dekarbonizacija prometa i e-mobilnost među strateškim prioritetima Vlade te da će država nastaviti ulagati u prometnu infrastrukturu i stvarati uvjete za širu primjenu vozila na alternativni pogon. Nadajmo se da ćemo uskoro i sami vidjeti što to u stvarnosti i znači.

Održani su i stručni paneli gdje se raspravljalo se o učincima dosadašnjih poticaja, razvoju tržišta električnih vozila, infrastrukturi za punjenje i iskustvima korisnika. Da odluka o kupnji električnog vozila ne ovisi samo o cijeni, istaknula je bihevioralna psihologinja dr. sc. Andrijana Mušura Gabor. Govorila je o psihološkim čimbenicima koji utječu na prihvaćanje e-mobilnosti, a kao veliku hrvatsku prednost izdvojila je činjenicu da čak 76% građana živi u obiteljskim kućama, što znatno olakšava punjenje električnih vozila.

Dobro je da su sudionici konferencije zaključili su da će daljnji razvoj e-mobilnosti ovisiti o nastavku programa poticaja, daljnjem širenju mreže punionica i suradnji države, gospodarstva i građana kako bi održiva mobilnost postala dostupna što većem broju korisnika. Bitno je samo da to sve vidimo i kroz konkretne projekte, a ne da slušamo kroz floskule koje se ponavljaju već godinama.