Kineska vlada više ne želi pasivno promatrati kako se domaća automobilska industrija uništava u međusobnom ratu. Prema pisanju portala Carscoops, dužnosnici su zabrinuti da trenutni rat cijenama električnih vozila prijeti gospodarskom rastu nacije i zahtijevaju od proizvođača da poduzmu mjere. Ako to ne učine sami, vlada ima planove učiniti to umjesto njih.

Predsjednik Kine Xi Jinping nedavno je u nekoliko govora upozorio na opasnosti "involucije" – pojave gdje tvrtke ulažu sve veće iznose novca za sve manji povrat. Iako se referirao na više sektora, uključujući umjetnu inteligenciju, The Guardian izvještava da je automobilska industrija jedan od glavnih krivaca koje je Xi imao na umu.

Ekstremni popusti, rastuća zabrinutost

Neki proizvođači automobila u Kini srezali su cijene na razine koje na Zapadu izgledaju gotovo nestvarno. Mali gradski električni automobil BYD Seagull u Kini se prodaje za samo 55.800 juana (oko 7.800 dolara). Za usporedbu, isti automobil koji se u Europi prodaje pod nazivom Dolphin Surf košta 26.000 eura. Čak i uz carine na uvoz kineskih automobila u Europu, razlika je ogromna.

Iako se čini da je BYD profitabilan, kao i Li Auto i Seres, većina od otprilike 50 kineskih brendova električnih vozila ne zarađuje novac, a za mnoge se očekuje da će nestati u sljedećih nekoliko godina. Prosječni popusti na električne automobile u travnju su iznosili gotovo 17 posto, u usporedbi sa samo 8 posto početkom godine. Kao odgovor, vlada je predložila izmjenu zakona o cijenama koja bi mogla ograničiti sposobnost proizvođača da postavljaju nerealno niske cijene.

Tvornički pogoni zjape prazni

Prema The Guardianu, BYD je bio jedan od nekoliko proizvođača koji su prošlog mjeseca pozvani na sastanak s kineskim dužnosnicima, gdje su upozoreni na prekomjernu proizvodnju. Prevelika ulaganja dovela su do viška kapaciteta u industriji, pri čemu su pogoni nekih proizvođača radili sa samo 2 posto iskoristivosti ili čak i manje, kako je izvijestio Bloomberg u lipnju.

Jedna od opcija za sprječavanje prevelike ponude na kineskom tržištu bez zaustavljanja proizvodnje jest povećanje izvoza, što se već i događa. Kineski proizvođači automobila trenutno drže 5,1 posto tržišta novih vozila registriranih u Europi.

Ova strategija izvoza mogla bi ublažiti pritisak na domaćem terenu, no istovremeno otvara novo poglavlje – potencijalno prenošenje rata cijenama na europsko i druga svjetska tržišta, što bi moglo izazvati nove tenzije i protekcionističke mjere.