Volkswagen usporava razvoj električnih vozila u drugom zaokretu od dizelske krize
Nakon skandala s dizelskim motorima, Volkswagen se agresivno okrenuo električnim vozilima kako bi povratio povjerenje. No, softverski problemi i slaba prodaja ugrožavaju njihovu budućnost
Gotovo desetljeće nakon što je skandal Dieselgate uzdrmao temelje njemačkog automobilskog diva, Volkswagen se nalazi pred novom prekretnicom. Prema navodima Bloomberga, kompanija odustaje od svoje agresivne „EV-first“ strategije. Put oporavka, koji je trebao biti popločan električnim vozilima, pokazao se znatno težim nego što se očekivalo, prisiljavajući vodstvo na bolno preispitivanje budućnosti.
Odluka o zaokretu dolazi nakon niza razočaranja. Unatoč hrabroj najavi iz 2021. da će do 2025. prodati više električnih vozila od Tesle, Volkswagenov plan od početka nailazi na prepreke. Rani modeli električnih vozila doživjeli su neuspjeh zbog problematičnog softvera, dok se interes potrošača za baterijska vozila, posebno u Europi, pokazao slabijim od očekivanog. Kompanija je bila prespora s lansiranjem konkurentnih modela u Kini, ključnom tržištu na kojem danas dominiraju lokalni proizvođači, a čini se da ni američki kupci nikada nisu pokazali preveliko oduševljenje za Volkswagenovu električnu ponudu.
Cijela električna strategija bila je izravan odgovor na krizu koja je zamalo uništila kompaniju. Sve je započelo u rujnu 2015. godine, kada se bajka o „čistom dizelu“, koju je VW godinama prodavao kupcima, razotkrila kao velika laž. Otkriveno je da je njemački gigant opremio milijune automobila softverom za varanje na testovima emisija ispušnih plinova. Reakcija američke vlade bila je oštra, a korporativno suočavanje s posljedicama koštalo je Volkswagen nevjerojatne 32 milijarde eura u kaznama, pravnim troškovima i troškovima opoziva vozila.
Nemjerljiva šteta nanesena je i ugledu tvrtke. Berthold Huber, tadašnji privremeni predsjednik nadzornog odbora, aferu je nazvao „političkom i moralnom katastrofom“, dok ju je Wolfgang Porsche, glava obitelji Porsche-Piëch koja kontrolira kompaniju, opisao kao „krizu povjerenja“.
Volkswagen se tako, desetljeće kasnije, našao u novoj vrsti krize. Dok je Dieselgate bio moralni i financijski udarac koji je zahtijevao jasan zaokret, odustajanje od tog istog zaokreta testira njihovu sposobnost inovacije i prilagodbe na tržištu koje se mijenja brže no ikad. Pitanje koje ostaje jest može li se nekadašnji div, nakon neuspjelog bijega u električnu budućnost, prilagoditi novoj eri ili će ga problemi s kojima se suočava usporiti u ključnoj utrci za budućnost mobilnosti.
