Studija američkog Instituta za osiguranje sigurnosti na cestama (IIHS) donosi podatke koji mijenjaju dosadašnje stručne pretpostavke o ponašanju vozača. Suprotno ranijem uvjerenju da vozači najčešće koriste mobilne telefone pri nižim brzinama, analiza podataka iz aplikacija za sigurnu vožnju pokazuje da se učestalost korištenja mobitela zapravo – povećava proporcionalno prekoračenju brzine.

Rizici na brzim cestama

Istraživanje je pokazalo da se na prometnicama poput autocesta udio vremena provedenog uz mobitel povećava za 12% za svakih 8 km/h iznad dopuštene brzine. Na ostalim cestama, poput magistralnih pravaca, taj je porast nešto niži i iznosi 3% po svakom intervalu od 8 km/h. Ovi rezultati dobiveni su isključivanjem vremena provedenog u zastojima ili na raskrižjima, fokusirajući se isključivo na aktivnu vožnju.

Zabrinjavajuća je činjenica da je korelacija između korištenja mobitela i brzine najizraženija upravo na cestama s najvišim dopuštenim brzinama. Primjerice, na autocestama s ograničenjem od oko 112 km/h (70 milja na sat u SAD-u), svako ubrzanje preko toga rezultiralo je 9% većim porastom korištenja mobitela u usporedbi s cestama na kojima je ograničenje 88 km/h (55 mph). Zaključak je da vozači koji su skloniji riziku često kombiniraju ova dva opasna ponašanja.

Što je uzrok?

Kao mogući razlozi za primijećene obrasce ponašanja navode se stres, posebice tijekom prometnih špica, ali i percepcija vozača o okruženju. Manje pješaka, rjeđi semafori i slabiji intenzitet prometa na brzim cestama mogu stvoriti lažni osjećaj sigurnosti, potičući vozače da češće posegnu za mobitelom. Ranije studije, koje su sugerirale da su vozači oprezniji pri većim brzinama, često su bile ograničene malim uzorcima ili su pogrešno uključivale vrijeme stajanja u ukupnu statistiku.

Ova se analiza temeljila na gotovo 600.000 putovanja. Telematski podaci prikupljeni su iz aplikacija za sigurnu vožnju koje koriste GPS i senzore pametnih telefona za praćenje ubrzanja, kočenja i korištenja samih uređaja. Korištenjem žiroskopa unutar mobitela, istraživači su mogli precizno detektirati rotaciju uređaja i otključavanje zaslona, što je omogućilo sveobuhvatnije mjerenje distrakcije nego ikada prije.

Preporuka: više pametnih kamera

IIHS kaže da bi dobiveni rezultati mogli izravno utjecati na strategije policijskog nadzora. Umjesto odvojenih kampanja, stručnjaci sugeriraju kombiniranje akcija usmjerenih protiv prebrze vožnje i ometenosti, osobito na autocestama. Budući da je tradicionalno zaustavljanje vozila tamo logistički zahtjevno, IIHS zagovara širu primjenu sigurnosnih kamera koje mogu istovremeno detektirati oba prekršaja, čime bi se učinkovitije smanjio rizik na cestama – što je trend koji vidimo u svijetu, pa i u nas.