Novi automobili dolaze krcati tehnologijom koja obećava udobnost, praktičnost i sigurnost, no čini se da velik dio tih naprednih funkcija ostaje netaknut. Najnovija studija provedena na britanskom tržištu otkriva da vozači rijetko koriste čak i osnovne opcije poput različitih načina vožnje, a mnogi namjerno isključuju i sigurnosne sustave dizajnirane da im spase život. 

Pomoćnici u vožnji koje vlasnici najčešće isključuju

Reprezentativno istraživanje provedeno na 1.350 britanskih vozača, koje je naručila velika autokuća Dick Lovett, pokazalo je poražavajuće rezultate za napredne sustave pomoći vozaču (ADAS). Čak 25,9 posto vlasnika čiji automobili imaju adaptivni tempomat nikada ga ne uključuje, dok dodatnih sedam posto priznaje da ga ne bi ni znalo koristiti.

Sličan uzorak ponavlja se i kod drugih sigurnosnih tehnologija. Gotovo 18 posto vozača izbjegava sustav za održavanje voznog traka, a ČAK 21,3 posto u potpunosti isključuje automatsko kočenje u nuždi (AEB). Glavni razlog, kako navode, jest to što su sustavi previše agresivni, nepredvidivi i često uzrokuju više problema nego što ih sprječavaju. Ovaj trend nije ograničen samo na Veliku Britaniju, studije iz Australije i SAD-a potvrđuju da vozači diljem svijeta gube povjerenje u tehnologiju koja bi ih trebala štititi, žaleći se na iritantna zvučna upozorenja i nagla kočenja u situacijama koje ne smatraju opasnima.

Problem je toliko raširen da su reagirala i regulatorna tijela. Euro NCAP, organizacija za testiranje sigurnosti novih vozila, od 2026. godine uvodi nove protokole. Cilj je potaknuti proizvođače da razviju sustave koji su intuitivniji i manje nametljivi. U budućnosti će se nagrađivati vozila koja zadrže fizičke tipke za ključne funkcije, čime se želi smanjiti ometanje vozača uzrokovano prevelikim zaslonima osjetljivim na dodir.

Što se od tehnologije doista koristi?

S druge strane, jednostavnije i temeljnije funkcije bilježe znatno veću popularnost. Studija je pokazala da čak 58,3 posto kupaca ne može zamisliti automobil bez Bluetootha. Visoko na listi želja su i funkcije koje izravno olakšavaju vožnju, pa 45,7 posto ispitanika redovito koristi kamere za vožnju unatrag, 44,5 posto se oslanja na tvorničku satelitsku navigaciju, a 41 posto često koristi grijane vjetrobrane.

Zanimljiv podatak odnosi se na načine vožnje (Eco, Sport, Comfort). Iako ih danas ima gotovo svaki novi automobil, tek 27,3 posto vozača redovito ih mijenja. Očekivano, mlađi vozači su skloniji eksperimentiranju, pa tako 38,3 posto onih u dobi od 25 do 34 godine aktivno koristi ovu funkciju.

Dob se pokazala kao ključan faktor u prihvaćanju tehnologije. Dok je Bluetooth standard za gotovo 70 posto vozača mlađih od 45 godina, tek polovica starijih od 55 ga redovito koristi. Razlika je još drastičnija kod bežičnog punjenja mobitela, koje koristi 44,4 posto vozača u skupini od 35 do 44 godine, u usporedbi sa samo 20,7 posto starijih od 55. Slično je i s daljinskim pokretanjem vozila, čija upotreba pada s više od 25 posto kod vozača mlađih od 35 na samo pet posto kod onih starijih od 55 godina.

Jedina tehnologija kod koje stariji vozači prednjače su grijani vjetrobrani, čija popularnost raste s godinama i doseže vrhunac kod vozača u dobi od 45 do 54 godine.

Čini se da mnogi kupci plaćaju za opremu koju im nitko nije pokazao kako koristiti, a dobar dio njih je zaključio da se ne isplati ni truditi. Dok će sigurnosni sustavi ostati obavezni zbog zakonske regulative, oprema za udobnost mogla bi doći pod upitnik. Ako masažna sjedala i AR head-up zasloni ostaju neiskorišteni kod većine onih koji su ih platili, proizvođači bi mogli pronaći očit način za smanjenje cijene vozila.