Europska komisija objavila je preliminarne podatke o stanju sigurnosti u cestovnom prometu za 2025. godinu, prema kojima je na cestama Europske unije prošle godine život izgubilo oko 19.400 osoba. U usporedbi s godinom prije toga, zabilježen je pad od 3%, što znači da je spašeno 580 života u odnosu na 2024. godinu. Ovakav rezultat smatra se značajnim postignućem, posebice uzme li se u obzir kontinuirani porast broja vozila i ukupnog broja prijeđenih kilometara na europskim prometnicama.

Regionalne razlike

Unatoč pozitivnom trendu na razini Unije, napredak je izrazito neravnomjeran među državama članicama. Dok su Estonija s padom od 38% i Grčka s 22% ostvarile impresivne rezultate, tek je pet zemalja – Belgija, Bugarska, Danska, Poljska i Rumunjska – trenutačno na putu da ostvari zacrtani cilj EU-a o smanjenju broja poginulih do 2030. godine za 50%. S druge strane, Hrvatska se i dalje nalazi u skupini zemalja s najvišim stopama smrtnosti, uz bok Rumunjskoj i Bugarskoj, dok najsigurnije ceste i dalje imaju Švedska i Danska.

Statistički podaci ukazuju na to da su ruralne ceste i dalje najpogubnije, jer se na njima događa 53% svih smrtnih slučajeva. Autoceste su, s udjelom od 8%, ostale najsigurniji segment prometne infrastrukture. Poseban izazov predstavljaju urbana područja u kojima čak 70% stradalih čine nezaštićeni sudionici u prometu, poput pješaka, biciklista i korisnika osobnih prijevoznih sredstava. Većina tih nesreća događa se u interakciji s osobnim automobilima i kamionima.

Ugrožene skupine

Kada je riječ o profilu žrtava, podaci za 2025. godinu potvrđuju duboku rodnu neravnotežu jer muškarci čine čak 77% svih poginulih. Također, raste zabrinutost zbog visokog udjela mladih u dobi od 18 do 24 godine te osoba starijih od 65 godina. Procjenjuje se da na svaku smrtno stradalu osobu dolazi pet teško ozlijeđenih, što implicira da svake godine oko 100.000 ljudi u EU-u pretrpi trajne i teške tjelesne posljedice.

Struktura smrtnosti prema vrsti sudionika pokazuje da vozači i putnici u automobilima čine 44% stradalih, dok motociklisti i mopedisti čine 21%. Pješaci su zastupljeni s 18%, a biciklisti s 9%. Iako korisnici uređaja za osobnu mobilnost, poput električnih romobila, čine tek 1% ukupne statistike, Europska komisija upozorava na zabrinjavajući trend rasta broja smrtnih slučajeva u ovoj kategoriji od 2021. do 2024. godine.

U izvješću o provedbi politike sigurnosti na cestama za 2026. godinu, Komisija naglašava da je "vizija nula" – cilj od nula poginulih do 2050. godine – i dalje prioritet. Iako je ostvaren znatan napredak, trenutačni ritam smanjenja smrtnosti ocijenjen je kao nedovoljan. Naglašava se potreba za trajnim naporima na svim razinama vlasti kako bi se ambiciozni planovi za 2030. godinu pretvorili u stvarnost.