Planovi za potpunu zabranu prodaje novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem unutar Europske unije odbačeni su – potvrdio je to Manfred Weber, predsjednik Europske pučke stranke. U izjavi za njemački Bild, visoki europski dužnosnik jasno je dao do znanja da se obveza smanjenja emisija CO₂ za 100 posto, koja je trebala stupiti na snagu 2035. godine, zamjenjuje novim, blažim ciljem.

Prema revidiranom planu, proizvođači automobila morat će smanjiti emisije svoje flote za 90%, što u praksi znači da motori na fosilna goriva neće biti u potpunosti protjerani s tržišta.​ Službena objava tog stava iz Komisije još se očekuje, a mogla bi stići ovih dana, zajedno s najavljenim "automobilskim paketom" regulativa za spas autoindustrije.

Očuvanje radnih mjesta

Weber je pojasnio kako ova odluka šalje ključnu poruku automobilskom sektoru te pomaže u očuvanju desetaka tisuća radnih mjesta u jednoj od najvažnijih europskih industrija. "Od 2035. godine nadalje, smanjenje emisija CO₂ od 90%bit će obvezno za flote proizvođača automobila, umjesto potpunog smanjenja od 100%", izjavio je Weber, dodajući kako se potpuna zabrana tehnologije motora s unutarnjim izgaranjem više ne nalazi na dnevnom redu. Ovakav potez dolazi nakon intenzivnog pritiska vlada država članica, uključujući Njemačku i Italiju, kao i same automobilske industrije koja je zagovarala fleksibilnije propise.​

Osim promjene ciljeva za 2035. godinu, Weber je naglasio da cilj od 100% smanjenja emisija neće biti postavljen niti za 2040. godinu, što osigurava dugoročni opstanak klasičnih motora. Prema njegovim riječima, svi pogonski sklopovi koji se trenutačno proizvode moći će se i dalje proizvoditi i prodavati, čime se završava razdoblje neizvjesnosti za proizvođače i radnike. Ova revizija politike tumači se kao pobjeda "tehnološke neutralnosti" za koju se EPP dugo zalagao, tvrdeći da tržište, a ne zakonodavci, treba diktirati tempo tehnoloških promjena.​

Reakcije autoindustrije

Njemačko udruženje automobilske industrije (VDA) i drugi ključni akteri pozdravili su ovaj zaokret, ističući da dosadašnji fiksni ciljevi više nisu bili praktični s obzirom na slabiju potražnju za električnim vozilima i nedostatnu infrastrukturu. Industrija je upozoravala da bi kruto inzistiranje na potpunoj elektrifikaciji moglo ugroziti konkurentnost Europe i prepustiti tržišnu prednost inozemnim konkurentima, posebice Kini. Novi okvir od 90% ostavlja prostor za daljnji razvoj i proizvodnju visokoučinkovitih motora s unutarnjim izgaranjem unutar Europe, dok se preostale emisije planiraju nadoknaditi ambicioznijim ciljevima u udjelu obnovljivih goriva.​