Što novi Prekršajni zakon znači za vozače uhvaćene u prekršaju?

Ovoga ljeta nadopunjen je Prekršajni zakon, koji propisuje načine kažnjavanja i plaćanja kazni, među ostalim i onih prometnih. Osnovni ciljevi su mu daljnja digitalizacija procesa i rasterećenje sudova

Autonet.hr utorak, 1. rujna 2026. u 05:30

Sredinom ljeta, točnije 15. kolovoza, na snagu su stupile izmjene Prekršajnog zakona, koje će se uvelike ticati i vozača uhvaćenih pri činjenju prometnih prekršaja. Naime, Vlada je pri izmjenama tog zakona postavila dva ključna cilja – daljnju informatizaciju pravosuđa te smanjenje opterećenja sudova u smisli rješavanja žalbi za manje (u najvećoj mjeri prometne) prekršaje.

Kako bi se ispunio prvi cilj, propisano je uvođenje sustava e-Komunikacije u prekršajne postupke, koji su dosad bili jedini sudski postupci bez takvog načina elektroničke komunikacije. Obvezna e-Komunikacija odnosit će se na državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe pri podnošenju podnesaka sudu, dok fizičke osobe, uključujući okrivljenike i oštećenike, neće biti obveznici tog sustava.

Izmjene za vozače

No, ono što će mnogi vozači iskusiti na vlastitoj koži jest druga velika promjena u Prekršajnom zakonu. Novim izmjenama povećani su novčani pragovi za pojedine prekršajne institute. Tako je maksimalna novčana kazna za izdavanje obveznog prekršajnog naloga povećana s 663,61 na 1.000 eura, što policiji daje nešto šire ovlasti kad je riječ o kažnjavanju prekršitelja. Time će se veći broj prekršaja moći rješavati bez pokretanja redovitog sudskog postupka.

Nadalje, najveći iznos kazne koja se može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja povećava s 265,45 na 390 eura. Drugim riječima, budete li uhvaćeni na djelu, od sada ćete i nešto teže prometne prekršaje moći platiti na licu mjesta, bez pokretanja sudskog postupka. Pritom za sve kazne u visini do 390 eura i dalje vrijedi staro pravilo – moguće je na licu mjesta platiti 50% iznosa i time zadovoljiti zakonodavca.

Plaćanje se i dalje smatra izvršenim na mjestu počinjenja i kada počinitelj nema mogućnost platiti odmah, ali kaznu uplati u roku od tri dana i dostavi dokaz o uplati nadležnom tijelu. Nakon takvog plaćanja ne vodi se prekršajni postupak, kazna se ne upisuje u prekršajnu evidenciju, a počinitelj se ne smatra osobom osuđenom za prekršaj.

Viši je propisani limit uveden i kod službenih upozorenja. Po novome, gornja granica novčane kazne za one prekršaje, kod kojih je moguće izreći pisano ili usmeno upozorenje umjesto sankcije, povećava se sa 132,72 na "okruglih" 300 eura. Time se više nego udvostručuje financijski prag unutar kojega policijski službenik može procijeniti da je preventivna poruka dovoljna i da novčana kazna nije potrebna. Napomenimo da službeno upozorenje dolazi u obzir tek kada je za prekršaj propisana samo novčana kazna, kada je prekršaj osobito lake naravi i kada počinitelj ranije nije činio slične prekršaje. Odluka je diskrecijska i ovisi o svim okolnostima konkretnog slučaja.

Neosnovani prigovori više se ne isplate

Kao jedna od najvažnijih novosti izdvaja se ukidanje mogućnosti plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene pravomoćnom presudom ili presudom kojom se potvrđuje prekršajni nalog nakon odbijenog prigovora. U prijevodu – dosad ste mogli na izrečenu prometnu kaznu napisati žalbu i nadati se povoljnijem sudskom rješenju. No, ako vam presuda nije išla u prilog i dalje ste mogli platiti samo dvije trećine na sudu dobivene kazne.

Po novome to više neće biti moguće, odnosno morat ćete platiti puni iznos. Zakonodavac je ocijenio da će ta izmjena pridonijeti smanjenju broja predmeta u prekršajnim postupcima pred sudovima, odnosno da se vozačima više neće "za svaku sitnicu" pisati prigovor, osim ako imaju realne dokaze i čvrsto zakonsko uporište za smanjenje ili poništenje kazne.

Do ove promjene došlo je na temelju iskustva iz prakse, koje je pokazalo da je u porastu praksa pisanja žalbi na prekršaje – 2022. godine to je činio svaki drugi prekršitelj, da bi do 2024. udio izjavljenih žalbi bio čak 84%. Pojavom raznih AI alata on je vjerojatno dodatno povećan do današnjih dana. No, jasno je i zašto je tome bilo tako: u čak 87,8% slučajeva sud je vozačima smanjivao kazne, u prosjeku za čak 58%.

Nove zakonske izmjene takvoj bi praksi trebale stati na kraj. Poruka zakonodavca je jasna: prigovor ostaje pravo vozača, ali više neće biti gotovo besplatna taktika za kupovanje vremena i smanjivanje kazne. Do sada je prigovor često bio "oklada" u kojoj se moglo mnogo dobiti, a relativno malo izgubiti. Prema novom modelu, onaj tko izgubi postupak više neće nakon presude dobiti još jedan automatski popust.