Svake godine mnogo se prašine diže oko prodaje električnih automobila na hrvatskom tržištu, koje u najvećoj mjeri ovisi o državnim poticajima. Upravo ti poticaji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost stvaraju nered na tržištu i onemogućavaju bolje i naprednije tržište. Naime, iz godine u godinu dolazi do neizvjesnosti hoće li biti poticaja ili neće. Ako ih i bude, kako ide procedura oko prijave za poticaje, rade li to sami kupci ili pak za njih sve obavljaju prodavači automobila. Zbrka teško može biti veća. I što je najgore, ne uči se iz dosadašnjih godina i sustav se ne poboljšava, već u dobroj mjeri i nazaduje. Kako se to odražava na prodaju novih električnih automobila? Iznimno loše, a to nam pokazuju i ne tako daleka, ali mnogo razvijenija tržišta. Primjer uspješnosti imamo na svega nekoliko kilometara od Zagreba. U Sloveniji.

Taliko slični, a toliko različiti

Natječaji za poticaje za kupnju električnih automobila u Sloveniji ne traju nekoliko minuta, dok se ne stabilizira sustav 'najbržeg prsta', oni traju gotovo cijelu godinu. Koliko iznose? Manje nego kod nas – maksimalno 7200 € (kod nas je 9000 €). Taj najveći iznos je moguće dobiti za kupnju putničkog vozila vrijednosti do 35.000 € s uključenim PDV-om. Vrijedi li putnički auto od 35 do 45 tisuća eura, poticaj je 6500 eura. Sljedeći iznos je 4500 € poticaja za vozila čija je cijena s PDV-om od 45.000 € do 65.000 €. Također, Slovenija je uvela i 2000 do 3500 eura poticaja za kupnju rabljenih električnih vozila. Riječ je o EV modelima do tri godine starosti, s time da se veći iznos dobiva za vozila vrijednosti do 45.000 €, odnosno manji za one koji vrijede od 45.000 € do 65.000 €. I bitna razlika - poticaj se dobiva za već nabavljena vozila, a ne ona koja će se tek kupiti. Znači, prvo kupi i plati, a onda traži poticaj.

A sada malo o brojkama. Tijekom prva tri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je registrirano 16.738 novih osobnih automobila. Najveći broj odnosi se na hibride kojih je bilo 7.417 odnosno 44,3%. Tek 4,8% odnosno 807 vozila odnosi se na one koji imaju u potpunosti električan pogon. To se u najvećoj mjeri odnosi na prošlogodišnje poticaje namijenjene tvrtkama, odnosno pravnim osobama te obrtima. Za fizičke osobe poticaja trenutačno nema. Najavljuje se da bi moglo biti krajem godine, a dobro znamo kako najave u Hrvatskoj završe. Nakon toga, prije koji mjesec Fond je raspisao natječaj za taksi i dostavne službe, a koji navodno doživljava malo jači debakl.

Registracije 20 najtraženijih električnih modela u Sloveniji 1-3/2026.

U isto vrijeme, u susjednoj Sloveniji je tijekom prva tri mjeseca ove godine registriran 16.501 novi osobni automobila, u što je uključeno čak 2.297 EV primjeraka. Znači to je 2,85 puta više nego li je EV modela ove godine stiglo u Hrvatsku.

Pored toga, zanimljiv je podatak da je tijekom ožujka najtraženiji automobil bio upravo električni - Tesla Model 3 uz 352 primjerka. Time je iza sebe ovaj američki EV model ostavio tradicionalno u Sloveniji popularan Renault Clio koji je imao 192 primjerka, odnosno Škodu Octaviju koja je imala 199 registracija ili pak Nissan Qashqai koji je stigao do 241 primjerka. Drugi najtraženiji EV model tijekom ožujka u Sloveniji bio je Volkswagen ID.7 uz 57 primjeraka, a za vrat mu puše Tesla Model Y uz 49 jedinica, koliko je postigao i Škodin model Elroq.

Na godišnjoj razini Tesla Model 3 stigla je do 364 registracije, dok je dobrano iza nje na drugom mjestu Leapmotor T03 uz 149 primjeraka. Ponovno slijedi Tesla i Model Y uz 128 jedinica.

Prodaja EV modela po markama u Sloveniji 1-3/2026.

Hibridi

Za razliku od statistika koje su dostupne za hrvatsko tržište automobila, one koje pokrivaju susjednu Sloveniju donose razdvojene brojke za mild-hibride, hibride, odnosno plug-in hibride. Naravno, najmanje su zastupljeni oni najskuplji sklopovi, a riječ je o plug-in hibridima. Njih je tijekom prva tri mjeseca ove godine u Sloveniji bilo 734. Vodeći model je Mercedesov GLC koji je imao 125 registracija. Prati ga B-klasa uz 67 primjeraka, a ne bi vjerovali i na trećem mjestu je jedan Mercedes - A-klase uz 58 registracija plug-in hibrida. Uglavnom, od 52 modela plug-in hibrida pristigla ove godine, njih 16 odnosi se na Mercedesove modele koji sa 384 komada drže preko 52% tržišta.

Klasični hibridi broje 1272 primjerka. Sasvim očekivano, tu caruje Toyota koja uz pet modela broji 773 registracije, odnosno 60,77% tržišta. Mild-hibridi pak broje 1394 vozila i to na 35 različitih modela. Predvodnik je Peugeot 2008 uz 189 jedinica, pa je ujedno i Peugeot najbrojnija marka uz 410 vozila. Prati ga Suzuki uz 256, odnosno Opel uz 166 početnih hibrida.

Dijelimo granicu dugačku 670 kilometara, a time i gomilu različitosti na brojnim segmentima poslovanja, razmišljanja odnosno uređenja pojedinih stvari. Nadamo se ipak kako će razvijenost našeg tržišta, a time mislimo i na poticaje za kupnju električnih automobila ipak naići na daleko plodnije tlo u odnosu na ono što smo imali, odnosno što imamo sada.