suha jezera i početak života
Život na Marsu? Tražite sodu!
Gdje je nastao prvi život, kako na Zemlji tako i na Marsu (možda)? Eksperiment kaže: prve nukleinske kiseline (RNA) i prve stanične membrane mogle su nastati su u jezerima otopljene sode.
Gdje je nastao prvi život, kako na Zemlji tako i na Marsu (možda)? Eksperiment kaže: prve nukleinske kiseline (RNA) i prve stanične membrane mogle su nastati su u jezerima otopljene sode.
Ulazeći u tramvaj umjesto za maskom posegnut ćemo za sprejem. Jedan udah zaštitit će nas od zaraze, od virusa. Tajna je u dlačicama koje glume površinu stanične membrane
Olovni akumulator je napuštena tehnologija: uskoro ćemo ga moći vidjeti samo u muzeju. No nije tako. Uskoro bi mogao, u novom ruhu, pogoniti električne automobile.
Ugljikova dioksida ima puno (u zraku i dimu), no nije za drugo nego za gaziranje pića. Nije baš tako. Od njega se može proizvesti sve – zahvaljujući novom tehnološkom postupku japanskih znanstvenika.
Prizor iz znanstveno-fantastičnog filma: zraka svjetlosti prelazi preko tijela i ono ozdravljuje. Možda će se baš tako liječiti tumori – uz pomoć lijeka koji pretvara vodu u slobodne radikale.
O lebdećim česticama čitamo svaki dan nadajući se da će ih u zraku biti što manje – radi zdravlja naših pluća (i cijelog organizma). No od lebdećih se čestica može napraviti lijek protiv raka!
Mnogo se piše i priča o otrovnosti mikroplastike, s kojom sve više zagađujemo naš planet. Koliko u tim pričama ima istine pokazuje istraživanje kineskih znanstvenika na jednostaničnoj algi kloreli
Komadić keramike, staljenog olovnog ortovanadata, ponaša se neobično: obasjan zrakom svjetlosti (iz lasera) steže se i rasteže – ovisno o njezinom intenzitetu
Može li se od plastične boce napraviti sirovina za proizvodnju te iste boce? Može, ako se PET pretvori u BHET. No za to treba imati pogodan katalizator – i mikrovalnu pećnicu.
U moru svačeg ima – ali koliko od toga „svačeg“ potječe od čovjeka? Na to su pitanje odgovorili naši znanstvenici iz Zagreba i Pule mjereći koncentracije teških metala u Pulskom zaljevu.
Legura čvrsta poput čelika koja podnosi svaki lom – jer joj svaka pukotina sama zacjeljuje. To je novo dostignuće tehnologije, koja se ovaj put igra agregatnim stanjima i faznim prijelazima.
Od desetak metala i tri nemetala (C, N i B) mogu se napraviti tisuće smjesa, no samo će iz nekih nastati visokoentropijska keramika. Iz kojih? Odgovor daje deskriptor DEED.
Život na Veneri? Nemoguće! No ipak je (možda) moguće, kažu američki znanstvenici – i predočuju rezultate svojih pokusa.
Od čega je napravljen bakrenjak, ili – engleski – bronze coin? Od bakra ili od bronce? Odgovor daje kemijska analiza. No, što je bakar, a što bronca?
Stol, stolica, ormar i ormarić napravljeni tako da na njima ne može preživjeti nijedna bakterija, nijedan virus. Tajna je u polimerima i terpenima, dezinfekcijskim sredstvima iz prirode.
Nečista voda kao izvor električne struje, kao energent? Zvuči neobično, ali i na tome se radi. Problem je kao uvijek: treba pronaći djelotvoran, a prije svega jeftin katalizator.
Uz celulozu tvornice celuloze proizvode i lignin. Što od njega napraviti? Mnogo toga, samo ga prethodno treba prevesti u nešto drugo – u ester.
Je li na Marsu bilo tekuće vode? Evo još jednog dokaza. On nam dolazi iz analize magnezijevih minerala – i pokazuje kakva je to voda bila.
Ima mnogo načina za pretvaranje Sunčeve u električnu energiju. Evo još jednog – sa stupnjem pretvorbe 86 %!
Može li se otkriti je li med pravi ili je patvoren? Može, no nalaz umnogome ovisi čime je patvoren.
Gel od kitozana, tvari koja se dobiva od hitina, je kruti elektrolit izvrsnih električnih i mehaničkih svojstava, a usto je posve biorazgradiv. Je li to elektrolit za buduće cink-ionske baterije?
Već smo čitali na ovim stranicama (21. 10.) o recikliranju litija iz baterija oksalnom kiselinom. Kakav se tehnološki postupak iza toga krije – i zašto je on toliko važan?
Prijeti li nam bolest ili, nadajbože, smrt iz plastične boce? Ambalaža do polietilen-tereftalata (PET) nije sasvim bezopasna, ali ni tako opasna kako nas neki pokušavaju uvjeriti
Život u moru mogao bi se oživjeti „soljenjem“ aluminijevim solima. To je još jedna zamisao za obuzdavanje globalnog zatopljenja – iza koje leže zagonetni biokemijski i geokemijski procesi.
Zeleni čaj je zdrav jer sadrži polifenole. To je točno, no kako oni točno djeluju? Odgovor na to pitanje nudi istraživanje četvorice indijskih i korejskih znanstvenika.
Može li se napraviti tvar koja će voditi električnu struju kada se nanese postupkom 3D ispisa? Može – čak i takva koja će od 3D ispisa napraviti 4D ispis - onaj koji se mijenja s vremenom
Razvoj baterija: tekući, kruti – i na kraju elastični elektrolit, elektrolit od umjetne gume. No nije riječ samo o rastezljivosti.
Mogu li se stanice raka jednostavno isprati i to onda kada se nalaze u tkivu, u tijelu? Mogu – ako se za njih napravi poseban deterdžent.
Hrđa, ali ne ona na čavlu ili autu nego ona koja nastaje geološkim procesima, utjecala je i još utječe na sudbinu metana, a s njime na klimu našeg planeta i život na njemu – kažu znanstvenici
O baterijama na bazi sumpora i litija (ili, još bolje, natrija) mnogo se priča, no na njima se i mnogo radi. Koliko smo blizu konačnom, komercijalnom rješenju?
Bez fosfora nema fosfata, pa ni onih za život najvažnijih – DNA i RNA. Stoga pronalazak soli fosforne kiseline u oceanu Saturnova mjeseca budi nadu da u njemu ima nečeg živog.
Koliko su opravdano „nećemo spalionice“ i „ne u mome dvorištu“ pokazuju istraživanja utjecaja spalionice otpada na kvalitetu zraka u talijanskom gradu Desiju.
Nafta je nastala fosilizacijom biljnih i životinjskih ostataka u pradavnim morima i jezerima. Je li baš tako? Možda je nastala (i) od anorganske tvari, geokemijskim procesima
Godišnja pretplata
11 brojevaU vašim rukama prije nego na kioscima!
Godišnja pretplata
11 brojevaNajkvalitetniji sadržaj za IT profesionalce
Dvogodišnja pretplata
22 brojaNajveća ušteda! Samo 2,70 € po svakom broju
Dvogodišnja pretplata
22 brojaNajveća ušteda! Samo 2,40 € po svakom broju
Molekula može sve – ako je osmisli i domisli, i dakako sintetizira, vješt kemičar. Pa i djelovati na dva sasvim različita načina protiv raka.
Život je nastao blizu vulkana, kažu znanstvenici – jer vulkani daju obilje energije (i mnogo čega drugog). No za postanak život možda ne bi trebalo ništa osim vulkanske planine iznad zaleđenog mora.
Kako je najbolje pohranjivati viškove energije iz obnovljivih izvora – u baterije ili nekako drugačije. Ima više rješenja: koje je najbolje?
Napraviti uređaj sa što manje pokretnih dijelova – san je svakog strojara. Evo jednog takvog: on proizvodi električnu struju gibanjem vode u zatvorenoj cijevi.
Danas se već na svakom uglu može kupiti svjetiljka od himalajske soli. Kakva je to sol, i po čemu je posebna – osim što potječe s najvećeg i najvišeg planinskog masiva na Zemlji.
Sićušni robot koji putuje crijevima i popravlja sve što treba popraviti. Znanstvena fantastika? Ma ne – i mnogo jednostavnija naprava nego što mislite.
Plastična ambalaža se razmrvi u prah, pomiješa s tamnom tekućinom i stavi u Sunčevu peć. To bi bio najkraći opis metode za recikliranje poliestera što su je iznašli kineski kemičari.
Atom do atoma – i evo najtanje žice koja se uopće zamisliti može. Takvim se žicama već dugo bave znanstvenici, a sada – zahvaljujući metodama računalne kemije – znamo i njihova mehanička svojstva.
Energija proizvedena suncem i vjetrom mogla bi se pretvoriti u energiju vodika, a potom cjevovodom, umjesto električnim vodom, transportirati do potrošača. Isplati li se to?
Što učiniti sa zocom, popularnim talogom od kave? Evo rješenja: treba ga pomiješati s biorazgradivim polimerom da bi se dobio jeftin i vrlo biorazgradiv kompozitni materijal.
U uzorcima asteroida Ryugu pronađen je uracil, dušikova baza iz ribonukleinskih kiselina, a uz nju i nikotinska kiselina – vitamin B3. No kako su nastali (još) se ne zna.
Mikroroboti u medicini? Ništa slično robotima u tvornicama i na drugim (radnim) mjestima: riječ je o sasvim jednostavnim napravama, djelovanje kojih se temelji, međutim, na vrlo složenoj fizici.
Tiskane pločice koje se mogu po volji rastezati a da pritom ostaju nepromijenjene u pogledu vođenja električne struje, novo je dostignuće tehnologije. Tajna je u vodiču od tekućeg metala.
U svim litijevim baterijama, ma kakve god bile, nalazi se zapaljivo nevodeno otapalo. No evo novosti, litij-ionske baterije s vodenim elektrolitom
Krpa k'o krpa – ali ne. Znanost još nije rekla zadnju riječ kada je o krpi riječ. O tome svjedoči i najnoviji otirač – na bazi aerogela.
Šest električnih otpornika, s rasponom otpora 1:600, uspjeli su napraviti znanstvenici variranjem strukture makrocikličke molekule. Otpornici nisu veći od 2 nm – koliko iznosi dužina molekule.
Napraviti nanocjevčicu je jedno, a od nje isplesti vlakno drugo. No isplati se: dobiva se uže šezdeset puta čvršće od najlonskog
Čega ima na Marsu, u krateru Jezero? Rover Persceverance pustio je, nakon 208 Marsova dana istraživanja, da stijene ispričaju svoju priču
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Nikome ne pada na pamet da u tijelo ugradi nešto drveno, ma koliko se mehanička svojstva drva činila prikladnima za neke vrste implantata. No to se ne bi moglo reći za drvo od silikona
Na sloj polimera nanometarski sloj drugoga, pa trećega – recept je za separacijsku membranu, kemijski sendvič koji odvaja alkohol od vode
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Organski spojevi koji sadrže fluor stalna su opasnost za čovjekovo zdravlje i zdravlje čovjekovog okoliša. No evo rješenja: zove se natrijeva lužina – uz jedan važan dodatak.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Mikrob koji stiže kamo treba i tamo isporučuje lijek kada treba ostvareni je san medicine o „čarobnom tanetu“. I to čini na ultrazvučni signal.
Novo čudo nanotehnologije: motor manji od desettisućinke milimetra. Pokreće ga električna struja – ali ne onako kako pokreće elektromotor.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Bakterijska upala pluća nekoć je bila smrtonosna bolest – do pojave antibiotika. No antibiotici ne pomažu protiv novih, rezistentnih sojeva bakterija, pa se traže novi lijekovi – soli bakra.
Kineski su znanstvenici napravili uređaj koji „potiče hidrogenizaciju CO pomoću dehidracije“. U tim šturim riječima krije se tehnologija za uspješniju proizvodnju umjetnih polimera.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Kemičari rade pokuse sa mililitrima, mikrolitrima te desetinkama i stotinkama mikrolitra. Uskoro bi mogli raditi i s mnogo manjim volumenima, zahvaljujući posudicama od kristala – ali posebnog.
Kada se u plastiku, PET, od koje su načinjene boce za mlijeko, uperi jaka laserska zraka od nje mogu nastati dijamanti. Iz toga proizlazi da oni vjerojatno postoje u središtu velikih ledenih planeta
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Mnoge nas nevolje čekaju nastavimo li zagrijavati naš planet. I mnoge nestašice. Jedna od njih bit će nestašica nezasićenih masnih kiselina – kažu američki znanstvenici.
Želatina koja ne bubri od vode nego od benzina, petroleja i nafte novo je dostignuće anorganske kemije – i nov način čišćenja otpadnih voda.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
U vodikovoj bateriji spajaju se vodik i kisik u vodu, no pri tome ne nastaje ni eksplozija ni plamen nego električna struja. No evo takve baterije i na cink – zahvaljujući pronalasku dvije membrane.
Svako malo se čuje kako se nafta izlila iz tankera ili s platforme. Ali u moru ima mnogo više nafte nego se može pripisati nesrećama – kaže satelit.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Mikrobi su sićušna (micro) živa bića (biotes), tako sitna da se za njih nije znalo sve do otkrića mikroskopa. No evo mikroba koji nije mikrob. U čemu je tajna njegove veličine?
Što se događa sa živom kada dođe u vodu, a iz vode u organizme koji u njoj žive? Odgovor na to pitanje daje rezultat eksperimenta koji je trajao 14 godina i u kojem je sudjelovalo jedno manje jezero.
Rafinerije bez vatre, dima i smrada, koje energiju za svoj rad crpe iz obnovljivih izvora. Moguće je, moguće – zahvaljujući polimernim membranama
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.