Rusija počela razvijati nuklearni reaktor za zajedničku lunarnu stanicu s Kinom

Solarni paneli ne mogu osigurati dovoljno električne energije za napajanje budućih lunarnih naselja, ali to bi mogla nuklearna energija

Mladen Smrekar četvrtak, 9. svibnja 2024. u 09:00

Rusija je započela s razvojem nuklearne elektrane za svoju planiranu zajedničku lunarnu stanicu s Kinom, potvrdio je u srijedu Jurij Borisov, čelnik ruske svemirske agencije Roscosmos, ruskoj novinskoj agenciji RIA. To znači da se s riječi prešlo na djela. Naime, u ožujku ove godine Borisov je bio otkrio kako Moskva razmatra ideju napajanja elektrane korištenjem nuklearne energije.

Ozbiljan izazov

Rusi i Kinezi željeli bi nuklearnu elektranu postaviti na Mjesecu između 2033. i 2035. To je preduvjet da se jednog dana tamo izgrade i stalna naselja. Rusija i Kina, podsjetio je bivši zamjenik ministra obrane Borisov, već su zajednički radile na lunarnom programu, a Moskva u projekt unosi svoja znanja o "nuklearnoj svemirskoj energiji". Solarni paneli, rekao je, ne mogu osigurati dovoljno električne energije za napajanje budućih lunarnih naselja, ali nuklearna energija to može.

"Ovo je vrlo ozbiljan izazov jer bi elektrana trebala raditi u automatskom načinu, bez prisutnosti ljudi", rekao je Borisov koji je govorio i o ruskim planovima za izgradnju teretnog svemirskog broda na nuklearni pogon. Navodno su riješena sva tehnička pitanja u vezi s projektom osim načina kako ohladiti nuklearni reaktor.

Ambiciozni planovi

Rusi imaju ambiciozan plan da jednog dana rudare na Mjesecu, unatoč tome što je njihova misija na Mjesec propala prošlo ljeto nakon što se letjelica Luna-25 otela kontroli i srušila

Moskva ipak ne odustaje od lunarnih misija, spominju se i zajedničke rusko-kineske misije s posadom, a sad vidimo i rusko-kineske lunarne baze koju bi energijom opskrbljivao automatizirani nuklearni reaktor.  

Zajednička baza

Roscosmos i Kineska nacionalna svemirska uprava (CNSA) još su 2021. otkrili su da na Mjesecu namjeravaju izgraditi zajedničku bazu, Međunarodnu lunarnu istraživačku postaju (ILRS), za koju su tada tvrdili da će biti "otvorena za sve zainteresirane zemlje i međunarodne partnere.", no ta je mogućnost svedena na minimum, barem kad su u pitanju odnosi s Amerikancima, zbog povijesno hladnih odnosa NASA-e s CNSA-om i razlaza s Roscosmosom koji će Međunarodnu svemirsku postaju napustiti do 2025. kao odgovor na sankcije SAD-a zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Zahtjevni građevinski posao vjerojatno će se izvesti autonomno, "bez prisutnosti ljudi", a potrebna tehnološka rješenja navodno su "gotovo spremna". Za prijenos tereta na Mjesec, Roscosmos planira koristiti ogromne rakete na nuklearni pogon.

Kineske misije

Kinezi su pak na Mjesecu prisutni od 2013., kad je misija Chang'e 3 tamo postavila lender i rover. Trag na Mjesecu ostavile su i naknadne misije Chang'e 4 i Chang'e 5, a najnovija misija uspješno je vratila lunarne uzorke na Zemlju, što će pokušati ponoviti u sljedećim mjesecima.

CNSA je u međuvremenu najavila da će započeti s lansiranjem ogromnih raketa za višekratnu upotrebu tijekom sljedeće dvije godine kao dio plana da prvi Kinez Mjesecom zakorači do 2030. godine, o čemu smo pisali u Bugu. Trajna ljudska kolonija mogla bi se nalaziti u blizini Mjesečevog južnog pola, ali s one strane koja se nikada ne okrene prema Zemlji, sve kako bi se povećale šanse za pronalazak vodenog leda. On bi pak trebao biti izvor vode za astronaute, stvaranje građevinskog materijala u kombinaciji s regolitom, ali i za stvaranje kisika i goriva.