Automobilska industrija stalno napreduje i to ne samo u razvoju tehnologija vožnje i performansi, već i u smanjenju ekološkog otiska vozila. Oni koji prate novosti u svijetu automobila, zasigurno znaju da većina proizvođača aktivno radi na smanjenju ugljičnog otiska, usmjeravajući se pritom na razne aspekte - od same proizvodnje pa do kraja životnog vijeka jednoga automobila.

U skladu sa spomenutom intencijom valja navesti i elektrifikaciju vozila kao važnog dionika rješenja za smanjenje ugljičnog otiska; a u čemu i dalje predvodi Tesla kao proizvođač isključivo električnih vozila, a ključan prediktor u ovome kontekstu odnosi se poboljšanje učinkovitosti proizvodnje. Za to se kao jedan konkretniji primjer može navesti Toyotin proizvodni sustav (TPS) koji minimizira otpad i povećava učinkovitost, smanjujući time ugljični otisak proizvodnje.

Naravno, neki proizvođači imaju drugačije metode smanjenja ugljičnog otiska, poput Hyundaija koji u svojim proizvodnim pogonima koristi solarnu energiju, smanjujući tako ovisnost o fosilnim gorivima. S druge strane, Renault ima program reciklaže vozila u kojem starijim automobilima produžuje životni vijek kroz renoviranje i recikliranje komponenti koje se mogu ponovno upotrijebiti.

Imajući to sve na umu, očito je da globalni proizvođači automobila sve više teže povećanju cirkularnosti kako bi smanjili otpad i emisije, a sve kako bi se prilagodili niskougljičnoj budućnosti koja nam je praktički već ispred vrata. U automobilskoj industriji, cirkularnost ne znači samo recikliranje dijelova iz otpadnih vozila, već i pridržavanje principa cirkularnog dizajna koji uključuje smanjenje potrebe za novim materijalima i povećanje potencijala za ponovnu upotrebu.

Očito je, također, da europski automobilski proizvođači predvode u primjeni cirkularnosti, potaknuti strogošću regulativa EU koje se sada proširuju i na dizajn vozila te reciklabilnost cijelog vozila. Postotak reciklaže u Europi relativno je visok, ali stvarni postotak pada kada se uzmu u obzir gubici i neefikasnosti u samom procesu recikliranja. Uz to, rast proizvodnje električnih vozila dodatno povećava potrebu za poboljšanjem stopa oporavka (recovery rates) ključnih materijala poput nikla, kobalta i litija.

Iako to više danas ne predstavlja toliki problem, cijela autoindustrija je prije koju godinu bila pogođena s izazovima poput nedostatka poluvodiča koji su direktno utjecali na prodaju automobila. To je potaknulo proizvođače na razvijanje alternativnih strategija opskrbe, uključujući, među ostalom, i recikliranje, ponovnu upotrebu i remontiranje komponenata. Cirkularnost u tom smislu nije više bila samo svojevrsno mjerilo za smanjenje otpada i emisija, već i prilika za inovacije te rješavanje nenadanih izazova u poslovanju.

No, kad se govori općenito o reciklaži, sve zapravo počinje već od odabranih materijala za izradu automobila koji bi trebali biti dugotrajni, ali i lako reciklirajući. Tu dolazimo do inovativnih rješenja koje implementira Volvo u svojem najnovijem modelu Volvo EX30, najmanjem SUV-u u njihovoj ponudi.

• +1

Smanjenjem same veličine tog automobila, smanjena je i potreba za materijalima kao što su aluminij i čelik, koji znatno pridonose emisijama CO₂ tijekom proizvodnje. Pritom je oko 25 posto korištenog aluminija i 17 posto čelika u proizvodnji Volva EX30 reciklirano, što dodatno smanjuje negativan ekološki utjecaj.

Osim toga, unutrašnjost Volva EX30 karakterizira visoka razina korištenja recikliranih materijala - oko 17 posto svih plastičnih dijelova, uključujući komponente interijera i branike, izrađene od recikliranog materijala. To je najviši postotak reciklirane plastike u dosadašnjim modelima Volva, što pridonosi održivijem pristupu u proizvodnji automobila.

• +3

Volvo EX30 također rabi inovativne materijale poput recikliranog poliestera, koji čini oko 70 posto materijala u nekim komponentama kao što su sjedala i obloge vrata. Korištenje takvih materijala omogućuje proizvodnju automobila koji su ekološki prihvatljiviji, a istovremeno zadržavaju visoku funkcionalnost i komfor.

Međutim, osjeti li vozač neku razliku u tim materijalima, upitali smo Kristjana Andjelkovića, voditelja proizvoda VCAG-a, koji na to pitanje kratko i jasno odgovara – ne!

„Reciklaža kod Volva nije tu s namjerom štednje nego s namjerom ekološke održivosti. Materijali su još uvijek na opip i izgled kvalitetni, upravo kao što se i očekuje od Volva. Također korištenje recikliranog čelika nema utjecaj na samu sigurnost vozila. Reciklirani se materijali općenito rabe samo na onim mjestima gdje nemaju utjecaja na čvrstoću konstrukcije“, objašnjava nam Andjelković.

Uz korištenje recikliranih materijala, Volvo za smanjenje ugljičnog otiska brine i na druge načine. Kako nam govori Andjelković, konstrukcija Volva EX30 napravljena je promišljeno te nudi višestruke funkcije u pojedinim komponentama kako bi se smanjila potreba za viškom žica te dodatnim dijelovima koje je poslije potrebno reciklirati.

Može se, stoga, reći da Volvo EX30 nije samo automobil, već i demonstracija održivih mogućnosti u autoindustriji. Kroz upotrebu recikliranih materijala, Volvo ne štiti samo okoliš, već postavlja i nove standarde u proizvodnji automobila.

Takav pristup omogućuje smanjenje ugljičnog otiska tijekom proizvodnje, ali i tijekom cijela životnog vijeka vozila, jasno pokazujući da je pravi put za autoindustriju - put održivosti.

Konfigurirajte Volvo EX30 prema svojim željama i potrebama te saznajte koliku bi imao cijenu. A ukoliko bi htjeli i sami isprobati EX30 - ništa lakše, prijavite se za test vožnju i dobit ćete svoj termin za jedno novo iskustvo.

Tekst je nastao u suradnji s predstavnicima tvrtke Volvo Cars