"Sigurnost se ne kupuje, sigurnost se stvara". Ovu su rečenicu kao mantru više puta ponovili sudionici skupa kojim je u prostorima Nacionalne sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu predstavljen CroQCI, projekt hrvatske kvantne komunikacijske infrastrukture vrijedan gotovo 10 milijuna eura. Time se, rečeno je, postavljaju temelji za bolju zaštitu nacionalne kritične infrastrukture i bolju kibernetičku sigurnost, a Hrvatska se jače uključuje u europske i svjetske trendove uspostave kvantne mreže.

Na zakonima kvantne fizike

"Sve većom upotrebom digitalnih tehnologija i interneta raste i broj kibernetičkih napada, napadačima su dostupna sve snažnija računala, a Hrvatska na ovaj način odgovara na te izazove", kaže Bojan Schmidt, voditelj projekta u mreži Carnet. "Ova nova infrastruktura bit će sigurnija jer će postojeću telekomunikacijsku infrastrukturu kombinirati s inovativnim kvantnim rješenjima temeljenim na zakonima kvantne fizike." 

Te bi mreže trebale spriječiti neovlaštene upade u internetske kanale, prisluškivanje, krađu osjetljivih podataka i napade na državnu informacijsku infrastrukturu, svejedno bila riječ o energetici, financijama, zdravstvu i telekomunikacijama ili drugim sektorima ključnim za funkcioniranje države. Tehnologija koja će to omogućiti još je u fazi sazrijevanja, kaže Schmidt, a  očekuje se da će potpuno sazrjeti u sljedeće dvije-tri godine.

Međunarodna kvantna komunikacija

Fokus će u početku biti na postojećim podatkovnim centrima od državnog interesa i prvo će se implementirati u kritičnim sektorima, a uz napredak tehnologije počet će se koristiti i manjim institucijama i poslovnom sektoru.
Ovaj projekt nije nastao preko noći; temelji su na Institutu Ruđer Bošković stvarani godinama, podsjetio je fizičar Martin Lončarić. Jedan od velikih iskoraka bilo je uspostavljanje prve međunarodne kvantne komunikacije između tri zemlje - Hrvatske, Italije i Slovenije - u sklopu sastanka zemalja G20 održanom prije tri godine. 

"Izgradnja infrastrukture koja će biti otporna na očekivane napade budućih kvantnih računala logičan je sljedeći korak, a rješenje nam nude kvantna fizika i enkripcija koju ćemo ugraditi u hrvatsku infrastrukturu", poručio je Lončarić.

Integracija u europsku mrežu

Da je CROQCI strateški važan za državu slaže se i tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić. Cilj je Digitalnog desetljeća EU do 2030. imati kvantno računalo i tehnologije za prijenos podataka u kvantnim mrežama kojima će se osigurati sigurnija komunikacija i zaštita podatkovnog prometa.

Projekt obuhvaća implementaciju eksperimentalne infrastrukture za kvantnu razmjenu ključeva (QKD) putem mreže optičkih vlakana te uspostavlja preduvjete za buduću svemirsku povezanost. Time će nacionalna strateška komunikacijska infrastruktura dobiti mogućnost nadogradnje za sigurniju razmjenu informacija. Planirano je i povezivanje hrvatske kvantne komunikacijske infrastrukture s usporedivim infrastrukturama susjednih članica EU i potpuna integracija u buduću EuroQCI mrežu.

Nacionalni konzorcij

Nacionalni konzorcij sastavljen je od ključnih nacionalnih istraživačkih i znanstvenih institucija, ustanova visokog obrazovanja, javnih ustanova i javnih poduzeća. Projekt koordinira Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET uz znanstveno vodstvo Instituta Ruđer Bošković (IRB). Partneri su Institut za fiziku (IFZ) , Sveučilišni računski centar SRCE, Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) i Fakultet prometnih znanosti (FPZ) Sveučilišta u Zagrebu, Odašiljači i veze te Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost. 

Projekt obuhvaća implementaciju pilot zemaljske mreže kvantne razmjene ključeva (QKD) temeljene na optičkim vlaknima. Time će nacionalna strateška komunikacijska infrastruktura imati mogućnost nadogradnje na razinu sigurne razmjene informacija kvantnom komunikacijskom tehnologijom, te će biti spremna za povezivanje s kvantnom komunikacijskom infrastrukturom susjednih članica EU i omogućit će se potpuna integracija u buduću EuroQCI mrežu.

U sklopu projekta će se uz Europske svemirske agencije postaviti i temelji za kvantnu komunikacijsku vezu preko satelita (QC) na dugim udaljenostima između članica EU i Hrvatske preko optičke zemaljske stanice.

Trendovi i prijetnje

U sklopu predstavljanja projekta održani su i paneli o kvantnim komunikacijama i značenju projekta CROQCI, aktualnim trendovima u svijetu kibernetičkih incidenata te našoj spremnosti za nove vrste kibernetičkih prijetnji i napada te kako nam u tome mogu pomoći  kvantne komunikacijske mreže u kojima su sudjelovali stručnjaci uključeni u projekt. 

Dragan Peraković (FPZ) govorio je o povezivanju čvorova opremom proizvedenom u Hrvatskoj, a Dubravko Babić (FER) o tome zašto nam za distribuciju kvantnog ključa trebaju sateliti poput budućeg europskog EAGLE-1. Ticijana Ban je pričala o stroncijevom atomskom optičkom satu koji se gradi na Institutu za fiziku; on će otkucavati 470 bilijuna puta u sekundi, a njegova će točnost otvoriti nove primjene kvantne komunikacije.

Govorilo se o kvantnoj isprepletenosti, čvorovima opremljenim hardverskim enkriptorima nove generacije, kvantnim repetitorima, postkvantnoj kriptografiji i razvoju kvantnih memorija, ali i infrastrukturnom projektu izgradnje teleskope i optike koja bi se trebala postaviti u sklopu kampusa na Borongaju.   

Nema jeftinog izlaza

"Mijenjaju se tehnike i taktike napadača koji će vas napasti samo zato što to mogu. Možemo govoriti o kibernetičkim kartelima  koji će vas ucijeniti i potom preprodati vaše podatke", otkriva Mate Grbavac (Combis), spomenuvši nova zakonodavstva koja razmišljaju o uvođenju zabrane plaćanje otkupnine. "Nema jeftinog izlaza iz te situacije. Sigurnost se ne kupuje, sigurnost se gradi. Ona je nužno zlo, ali bez nje se ne može."

"Svake sekunde dogodi se 13 napada na infrastrukturu, a na svijetu nedostaje 3,5 milijuna stručnjaka za kibernetičku sigurnost. Napadači već danas prikupljaju i pohranjuju enkriptirani mrežni promet s osjetljivim podacima kako bi ga u budućnosti dekriptirali s pomoću kvantnih računala", upozorio je Ivan Cvitić (FPN). Kako se obraniti od toga?

"Hakerski napadi postoje, ali da bi se išta napravilo trebat će im deseci, stotine tisuća kvantnih bitova", kaže Saša Ilijić (FER). "Imamo dovoljno vremena da se pripremimo za to i ne strahujemo od kvantnih računala."