O tržištu novih automobila tijekom 2020. godine pisao sam već u nekoliko navrata. Nakon što sam sumirao sve brojke prvo je tu bio izvještaj o ukupnom tržištu, koje je protekle godine bilo ozbiljno uzdrmano koronakrizom. Nakon toga napravio sam i analizu koliko je to tržište umjetno, a znamo li kako gotovo da i nema proizvođača čiji se automobili nisu, nakon svega nekoliko dana što su imali hrvatske registarske oznake, izvezli u neku drugu zemlju. Time su trajno napustili naša područja, te istovremeno i nisu doprinijeli smanjenju vrlo visoke prosječne starosti hrvatskog voznog parka. Sada sam analizirao koliko je ustvari fizičkih kupaca u Hrvatskoj, a u kolikoj su mjeri zastupljene pravne osobe.

Ponovno mi je kao predložak poslužio izvještaj agencije za istraživanje tržišta Promocija plus, a koja analizira sve vezano za tržište vozila. Tu je moguće raditi brojne analize, a koje se odnose i na vlasništvo nad vozilima, bilo da je riječ o pravnim ili fizičkim osobama. Kod svake je kategorije moguće napraviti i diobu nad načinom financiranja, a ja sam se orijentirao na ono putem leasinga, odnosno svih ostalih (kredit, gotovina...).

Leasing, kredit, gotovina...

Od 36.084 novih osobnih automobila koji su tijekom 2020. godine registrirana u Hrvatskoj, podaci Promocije plus pokazuju kako su 15.859 vozila kupile fizičke osobe, a preostalih 20.225 pravne osobe. Znači, fizičke osobe u ukupnoj kupnji protekle godine imale su udio od 43,95% svih novoregistriranih vozila. Od tih 15.859 vozila koje su kupile fizičke osobe, njih čak 4753 kupljeno je na leasing. Znači, gotovo 30% svih vozila koje su kupile fizičke osobe financiran je putem neke od leasing linija. Godinu dana ranije taj je udio kod fizičkih osoba bio 26.79%.

Od 20.225 osobnih automobila koje su kupile pravne osobe, njih 9842 odnosi se na financiranje putem leasinga. To znači, udio leasinga kod pravnih osoba je 48,66%. Udio je to koji me nimalo ne čudi. Ustvari, da me je netko pitao koliki je udio leasinga kod pravnih osoba, ustvrdio bi kako je on i veći od 60%, dok bi istovremeno bio i daleko od predviđanja koliko je taj leasing zastupljen kod fizičkih osoba. Teško da bi rekao kako je udio leasinga kod fizičkih osoba veći od 15%.

U prethodnoj sam kolumni pisao oko reizvoza koji od kad smo članica Europske unije neprestano raste. Doduše, lani nije rastao zbog općeg ekonomskog poremećaja uzrokovanog koronakrizom. U tom sam tekstu spomenuo kako od 36.084 novih osobnih automobila koji su tijekom 2020. godine uneseni u Hrvatsku, njih 8866, odnosno 24,57% samo nekoliko dana nakon toga napustilo je našu zemlju.

Fizičke osobe čine 58,26%

Kad tih 8866 vozila 'odgrabimo' od ukupne količine vozila koje su kupile pravne osobe, jer reizvoz nije pojedinačni posao i to je ipak posao koji se dogovara u većim količinama i to između pravnih osoba, ostaje nam otužna broja. Znači, kad od 20.225 vozila koje su kupile pravne osobe maknemo ona vozila koja su izvezena iz Hrvatske, ispada da je ostalo svega 11.359 vozila. Tom matematikom ustvari je udio fizičkih kupaca u ukupnom tržištu 58,26%. Usporedimo li to s brojkama godinu dana ranije, tada je udio fizičkih osoba bio daleko manji - 47,7%.

Poredak prve dvije marke kod fizičkih kupaca isti je kao u ukupnom poretku. Volkswagen su odabralo 1853 kupaca, a Škodu njih 1584. Na trećoj poziciji najtraženijih marki kod fizičkih kupaca je Kia uz 1439 vozila, a slijedi je Suzuki s 1307 vozila. Kia je inače ukupno šesta najtraženija marka u Hrvatskoj, a Suzuki peta. Petu poziciju kod fizičkih kupaca drži Dacia uz 1251 vozilo, a slijedi je Hyundai uz 1213 vozila. Na sedmoj poziciji je Renault uz okruglo 1200 vozila, i to je svih sedam marki koji rezultat ispisuju u četveroznamenkastim brojkama. Slijedi Toyota uz 964 vozila, Peugeot ima 679, Citroen 674, a Opel 661.

Prema tome najveći udio fizičkih kupaca u ukupnoj prodaji ima Kia - čak 79%. Na drugoj je poziciji uz 72% udjela fizičkih osoba Hyundai, a samo jedan postotni poen manje ima Suzuki. Toyota je na četvrtom mjestu uz 66%, jedan postotni poen manje ima Honda, pa još jedan manje Nissan, odnosno još jedan manje Mazda. Naravno, to je prije nego maknemo izvezena vozila.

Kia Stonic na vrhu piramide

Kad maknemo izvezena vozila, u klub popularnih marki kod fizičkih kupaca ulaze još neke marke. Istaknut ću tu Seat i Citroen uz čak 72% udjela privatnih kupaca. Prije micanja izvezenih modela francuska marka imala je udio fizičkih kupaca od 57%, a Seat svega 25%. Na visokih 69% je i Dacia (prije micanja reizvoza 57%), a dva postotna poena manje ima Opel (prije micanja reizvoza 39%). I Mitsubishi ima visokih 66% udjela fizičkih kupaca. Kiji fizički kupci rastu na 81%, Hyundaiju na 77%, a Suzukiju, kao Seatu i Citroenu na 72%.

Red je da na kraju spomenem i koji su to najpopularniji modeli vozila kod fizičkih kupaca. Vodeći model je Kia Stonic uz 665 registracija. Svega 16 vozila manje bilježi Dacia Sandero, dok je Volkswagenov T-Cross odabralo 630 fizičkih kupaca. Na četvrtom je mjestu Škoda Octavia, ustvari ukupno najtraženiji model u Hrvatskoj. Redom dalje idu Dacia Duster uz 522 registracije, pa Suzuki Vitara uz 496, pa Renault Clio uz 449 vozila. U klubu 'top 10' modela još su i Toyota Yaris uz 430 registracija, pa Škoda Kamiq uz 412 jedinica te Volkswagen T-Roc uz 370 primjeraka.

Valja samo imati na umu kad spominjem fizičke osobe da u tu statistiku ulaze i obrtnici, odnosno slobodna zanimanja. Uvriježeno je mišljenje kako se skupi automobili kupuju isključivo 'na firmu', no brojke pokazuju kako su lani 19% Porschea kupile fizičke osobe, kao i 31% Mercedesa, 37% BMW-a ili pak 44% Audija (nakon eliminiranja reizvoza)... Sve to upućuje na činjenicu kako bi se prodavači vozila trebali još aktivnije baviti 'animacijom' fizičkih kupaca da baš od njih kupe svoje novo vozilo.