Već dulje vrijeme u mnogim se medijima na veliko vodi rasprava oko novih kamera za mjerenje brzine na kritičnim točkama. Iako su još lani bile najavljene mnogo od njih, prije desetak dana konačno su se počele i postavljati. Prema našim saznanjima, najprije su 'nagrabusili' stanovnici Zadarske, Šibensko-kninske te Splitsko-dalmatinske županije. Upravo su tu već postavljene nove kamere.

Slažemo se s pretpostavkama kako je cilj ovih kamera povećanje sigurnosti prometa na cestama, te svakako i smanjenje stradalih, a posljedično i smanjenje poginulih. Nažalost, baš zadnjih desetak dana svakodnevno pristižu vijesti o stradalima na domaćim prometnicama, a mnogima se kao uzrok pripisuje upravo prevelika brzina. Upravo taj problem bi, navodno, trebale riješiti nove kamere. No, nikako se ne možemo oteti dojmu da to ipak nije tako, a evo i nekoliko bitnih činjenica koji potiču sumnju.

Kada bi doista Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske imalo za cilj barem primarno povećanje sigurnosti prometa na cestama, a ne tek punjenje državnog proračuna naplatom kazni, vjerujemo kako bi iskoristilo svoju PR službu da 'na sva zvona' priča o tim kamerama, kao i o kamerama koje su još prije nekoliko godina postavljene u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, te dakako okolicama navedenih gradova.

Dakle, ako do sad već o tome niste pričali, krajnje je vrijeme da se uključite u ovaj projekt povećanja sigurnosti prometa. Objavite tehničke karakteristike tih kamera, objavite što sve one snimaju, na kojem principu rade, podsjetite sve vozače i kakve su kazne za pojedine prekršaje, objavite lokacije gdje su kamere postavljene, obilježite ta mjesta, ali i brojna druga, da su na tom području postavljeni uređaji za snimanje i nadzor brzine. Budite saveznik vozača, budite oni koji propagiraju sigurnost prometa na cestama, a nikako ne puki izvršitelji sankcioniranja prekršaja. Za takvo što nije nam ni potreban MUP, u današnje vrijeme digitalizacije sustav nadzora sve može obaviti sam. Automatizmom.

Također, predlažem da dio ovih kamera premjestite u gradove ili ih pojačajte novima. Da, pojačajte. Svakodnevni sam sudionik u prometu, i uvjeren sam da se previše gine upravo na gradskim prometnicama. Pogledajte samo proteste stanovnika zagrebačkog Blata nakon stradavanja 7-godišnje Grete na pješačkom prijelazu. U naseljenom mjestu. I opravdano protestiraju, a to je nešto što bi trebali napraviti i ostali stanovnici nebrojenih naselja u Hrvatskoj. Na takvim lokacijama treba smiriti promet na cestama! U zoni pješaka. Oni su najugroženiji.

Npr. ta nesretna Karlovačka cesta svakodnevno trpi veliku količinu osobnih automobila, ali i kamiona, iako gotovo usporedno s njom ide i Jadranska avenija, s tri trake u svakom smjeru. No, silazak s Jadranske u Lučkom zbog semafora predstavlja 'problem' vozačima jer je potrebno proći previše vremena da uhvate svoje zeleno svijetlo. Da, djelomično se slažem s njima, jer i meni nije ugodno kada se moram automobilom zaustaviti na prometnici poput Jadranske avenije, a gdje u dodatne dvije trake automobili prolaze brzinom od 80 i više kilometara na sat. Pitanje je vremena kada će se i na tom potezu desiti katastrofa. Sjetite se kako je do prije nekoliko godina ovakva situacija bila i na silasku s autoceste A3, zagrebačke obilaznice, kod Buzina. Preinakama na spoju s gradskom prometnicom uklonila su se vozila koja se zaustavljaju na samoj autocesti kako bi se s iste isključila.

Evo još jedne 'tempirane bombe'. Početkom svakog tjedna nepregledne kolone kamiona stoje na kraju autoceste prema graničnom prijelazu Bregana. Stoje na zaustavnoj traci, ali i na početku odvajanja silaska s autoceste prema Samoboru, na izlazu Bobovica, kao i na cesti kojom prolaze vozila koja se uključuju na navedenu autocestu te nastavljaju put prema graničnom prijelazu. Godinama su se takve kolone stvarale i s druge strane, na slovenskom teritoriju gdje se redovno ispisuju i kazne zbog zatvaranja dijela ceste. Stoga, ako je to jedino rješenje, potrebno je te nesretne vozače kamiona kažnjavati, pa će biti više reda, to svakako treba kako ne bi došlo do tragedije.

Dakle, odgovorni u MUP-u, odgovorni u Gradu, odgovorni u Državi, pronađite rješenje za ovakve situacije. Ovakve prometne situacije mnogo su nam bitnije i važnije od skupog novog, famoznog rotora, za kojeg sam uvjeren da će mnoge vozače na kraju ostaviti razočaranima. Pogotovo one koji neće koristiti ceste ispod njega, već će prolaziti kroz rotor gdje će ih semafori dodatno usporavati. Kamo sreće da griješim.

Policija u mnogim slučajevima koristi statistiku kako bi javnosti prezentirala da pokriva i kritične točke, ali na primjeru nesretnog Blata možemo vidjeti kolika je to floskula. Naime, u policijskim statistikama svakodnevno se bilježi kako barem jedna patrola kontrolira brzinu upravo u tom naselju. Statistički točno, no većinom djelatnici u plavim odorama stoje na Jadranskoj aveniji, svega nekoliko stotina metara zračne linije od mjesta stradavanja malene Grete, dakle na cesti s tri trake gdje pješaka nema, a ne stoje na Karlovačkoj cesti gdje se unatoč postavljanju i uspornika, i dalje vozi dosta brzo. Pokazuju to i prometne nesreće koje su se dešavale prije, a nažalost dešavaju se i nakon stradavanja malene djevojčice.

Karakteristike kamera

Vratimo se ponovno na nove kamere, kojima smo i započeli ovaj tekst. Dakle, bitne promjene u odnosnu na prvi kontingent kamera je da su ove nove kamere daleko manje uočljive. Dok su dosadašnje kamere bile postavljene na nekih tri metra visine od tla, nove kamere nalaze se na daleko većim visinama. One su pri kraju, većinom rasvjetnih stupova, na visini od barem 6, 7 metara, a ponegdje i na visinu do 10 metara. Pored toga, daleko su teže uočljive zbog potpuno drukčijeg fizičkog izgleda. Više se ne nalaze u kockastim kućištima koji su svima bila prepoznatljiva, već su manjih oblika, izgledom slične nadzornim kamerama. Duge su 45 centimetara te s prednje, odnosno stražnje strane su pravokutnog oblika tek 17x18 centimetara.

Po svemu sudeći je riječ o kamera Cordon-M2 (vidite je na priloženim fotografijama) koje je proizvela ruska tvrtka Simicon. U kamere je ugrađena tehnologija razvijena za potrebe ruske vojske. Nemojte biti skeptični na ovu informaciju kako su ruskog porijekla, riječ je trenutno o jednoj od najnaprednijih kamera za nadzor prometa u svijetu. Jedna kamera može kontrolirati sva vozila u četiri trake bez obzira u kojem se oni smjeru kreću. Za svako pojedino vozilo mjeri se njegova brzina, a sustav ima mogućnost raspoznavanja registarskih oznaka svih europskih država. Zahvaljujući korištenom softveru moguće je automatsko kreiranje prekršajnog naloga, dakako uz snimljenu fotografiju, te nije potrebna asistencija djelatnika. Svi podaci se mogu spremati u memoriju kamere, ali i bežično slati u MUP-ovu bazu podataka.

Kamere su opremljene infracrvenim radarom, a mogu prepoznati i vozila koja se kreću u nedozvoljenim trakama, što znači i pretjecanje preko pune linije, ili pak vožnju preko trake namijenjene javnom gradskom prijevozu. Naravno, kako iz baze podataka nakon prepoznavanja registarske pločice može doznati i da je riječ o vozilu koje nije registrirano, i za njega je moguće automatsko kreiranje prekršajnog naloga.

U Podravini drugi modeli kamera

Izgleda da to nisu jedine kamere, iako znamo da su upravo takve postavljene u Dalmaciji. Prema informacijama koje ima Podravski.hr, na njihovom su području postavljene nešto drukčije kamere, navodno i naprednije. Kažu da je riječ o kamerama švedsko-nizozemske korporacije Sensys Gatso, a koje mogu pokriti šest prometnih traka i 32 vozila u snopu istodobno, i to u oba smjera. Zahvaljujući naprednom senzoru, snima četiri slike u sekundi u visokoj rezoluciji od 20 megapiksela. Automatski čita tablice i putem mobilne mreže fotografije se u realnom vremenu šalju policiji. Aplikacija također automatski ‘povuče’ podatke o vlasniku vozila i generira obavijest o prekršaju – objašnjava Davora Pilića iz zagrebačke tvrtke Meditronik, koja je dobila posao postavljanja kamera.

Funkcioniraju 24 sata dnevno, a vozila počinje 'loviti' na stotinjak metara udaljenosti. Fotografiju snima na otprilike 35 metara udaljenosti te je to trenutak u kojemu se presuđuje radi li se o prekoračenju brzine ili ne. Pored toga, fotografije su toliko kvalitetne da se bez problema razaznaje jesu li vozač i suvozač vezani, a u nekim slučajevima to se vidi i za putnike na stražnjim sjedalima. Također će se vidjeti ako vozač koristi mobitel na nedopušten način i sve će se to sankcionirati. Snima se vozača u prekršaju bez obzira na to u kojem se smjeru kretao.

Kako danas koristimo mnoga napredna tehnološka rješenje, u velikoj mjeri koristi se i Googleov kartografski servis Google Maps koji je u zadnjoj verziji sposoban vozače upozoravati i na ograničenja brzine, kao i na policijske radare i kamere.

Tek ćemo u narednom periodu imati mogućnost „testiranja“ preciznosti navedenog sustava, ali svakako pozdravljamo integraciju s Googleovim servisima jer dokazano je da oni koji koriste ovakve informacije voze i opreznije, upravo je to i daleko bolji način kako natjerati vozače da prilagode svoju vožnju i brzinu, osobito u odnosu na dosadašnju praksu patrola skrivenih negdje u prikrajku, s kamerama koje prati brzinu kretanja, obično na dionicama gdje su nelogična ograničenja brzine, pa je najlakše odraditi dnevnu normu broja izdanih kazni.

Sve ovo samo je korak prema ograničenjima koja nas uskoro očekuju, jer znamo da se sve više podiže sigurnost novih automobila, pa će uskoro svi oni koji se prodaju na području Europske unije morati biti opremljeni limitatorom koji će prepoznavati pojedina ograničenja brzine te vozača natjerati (ili će to učiniti sami) da smanje brzinu kretnje. Pored toga, neki su proizvođači automobila već počeli ograničavati maksimalnu brzinu svojih vozila na 180 kilometara na sat, iako se još uvijek u Njemačkoj na nekim dijelovima autocesta smije voziti koliko vam srce želi, i brojni su snažniji automobili već godinama limitirani na 250 km/h.

Imajte uvijek na umu da promet nije šala. U prometu sudjelujemo svi, mladi i stari, iskusniji i oni manje iskusni, i svi trebamo paziti na sve kako bi bili što sigurniji. A adrenalinska uzbuđenja u brzoj vožnji ostaviti za staze zatvorenog tipa ili skoknuti na izlet do Njemačke (dok i oni ne uvedu ograničenja).

• +9