Kad krenemo brojati prometne nesreće i njihove posljedice, glavna brojka u pravilu je ona koja se odnosi na poginule. Uz preminule na cestama, eventualno se još navodi broj teško ozlijeđenih. No, ni spomena o tome što se događa nakon što se s poprišta nesreće raziđu timovi hitne pomoći, policije i vatrogasaca. S prometnice se očiste tragovi nesretnog događaja, a preživjele zaprime u bolnicu. I tamo pune satnicu liječnicima, zauzimaju bolničke kapacitete. U Hrvatskoj su hospitalizacije najčešće zbog padova, no odmah na drugom mjestu su hospitalizacije zbog prometnih nesreća.

Trajna tjelesna oštećenja

Već se iz ovoga vidi da je problem prometnih nesreća te u njima ozlijeđenih i poginulih osoba puno širi od kruga obitelji i prijatelja. Prometne nesreće stoga su i javnozdravstveni problem, jer iza svake poginule osobe ostaje obitelj koja se mora naučiti nositi s gubitkom - i pritom nerijetko treba pomoć liječnika - a pred svakom ozlijeđenom osobom dug je oporavak, što u bolnicama, što u rehabilitacijskim ustanovama.

- Prometne nesreće su veliki javnozdravstveni problem jer dovode do velikog broja ozljeda, smrtnih ishoda, a u dijela osoba ostavljaju trajne posljedice po zdravlje. Mnogi preživjeli imaju trajna tjelesna oštećenja ili posljedice po mentalno zdravlje. Prometne su nesreće na svjetskoj razini među vodećim uzrocima smrti, osobito kod mladih (15-29 godina). Također treba istaknuti znatno opterećenje zdravstvenog sustava s visokim troškovima liječenja i rehabilitacije. Mnoge ozlijeđene osobe preživljavaju s trajnim invaliditetom, što zahtijeva dugotrajnu medicinsku skrb i rehabilitaciju. Određeni pritisak stoga snose i hitne medicinske službe, bolnice i ustanove za rehabilitaciju. Nadalje, većina poginulih u dobi je od 18 do 59 godina, što znači da stradavaju radno sposobne osobe - kazala je prim. Ivana Brkić Biloš, dr.med., specijalist epidemiologije, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Dalje je pojasnila da na razini pojedinih obitelji ili zajednica, gubitak ili trajna nesposobnost osobe koja skrbi o drugima može voditi u siromaštvo, psihološki stres i socijalnu isključenost. Smrtni ishod i invaliditet u prometnim nesrećama tako dovodi do negativnih ekonomskih posljedica na cijelo društvo. Često je smanjena i radna sposobnost preživjelih i članova obitelji koji moraju njegovati ozlijeđene članove svoje obitelji.

U prometu smrtno stradalo 1,19 milijuna ljudi

Prema podacima Globalnog izvješća o stanju sigurnosti u cestovnom prometu (2023.) u svijetu je zbog cestovnih prometnih nesreća u 2021. smrtno stradalo 1,19 milijuna ljudi, što odgovara stopi od 15 smrti zbog prometnih nesreća na 100.000 ljudi. Više od polovice umrlih bili su posebno ranjivi sudionici u prometu, poput pješaka, biciklista i motociklista. Ozljede zbog prometnih nesreća su vodeći uzrok smrti u djece i mladih u dobi 5–29 godina. Najviše je osoba (92%) stradalo u slabo i srednje gospodarski razvijenim državama svijeta. Istraživanja su pokazala da čak i u razvijenim zemljama osobe nižeg socioekonomskog statusa imaju veće šanse sudjelovati u prometnim nesrećama.

Cestovne prometne nesreće jedan su od vodećih uzroka prijevremene smrtnosti i na svjetskoj razini, pa je Generalna skupština Ujedinjenih naroda u rujnu 2020. usvojila rezoluciju kojom se razdoblje 2021.-2030. proglašava Drugim desetljećem akcije za sigurnost cestovnog prometa 2021. - 2030. Glavni cilj je smanjiti broj smrtno stradalih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama za 50% do 2030. godine. Istovremeno, Europska komisija je 2021. godine predstavila okvir politike Europske unije o sigurnosti na cestama za razdoblje do 2030. Naglasak je na 'Viziji nula' - nula smrtnih slučajeva i teških ozljeda na europskim cestama do 2050. godine.

Rizični čimbenici za nastanak prometnih nesreća obično se dijele u tri osnovne grupe: tehnički neispravno vozilo, neadekvatne prometnice i ljudski faktor. Upravo je ljudski faktor najčešći. Konkretno, najviše nesreća događa se zbog neprilagođene brzine, nedovoljnog iskustva, nepoštivanja prometnih pravila i vožnje pod utjecajem alkohola i droga. Pritom u prometnim nesrećama u puno većem postotku stradavaju muškarci.

Muškarci češće stradavaju

- Od ukupnog broja hospitalizacija zbog prometnih nesreća, 8418 hospitalizacija (60%) zabilježeno je kod osoba muškog spola. Djeca i mladi u dobi 0-19 godina najčešće hospitaliziraju zbog bolesti dišnog sustava (11.055), slijede stanja nastala u perinatalnom razdoblju (8102), a ozljede su na trećem mjestu s ukupno 5947 hospitalizacija. Vodeći vanjski uzroci hospitalizacija kod djece (0-19) su prometne nesreće s ukupno 2975 hospitalizacija (50,0%). Dobno specifične stope hospitalizacija kod djece zbog prometnih nesreća veće su od stopa zbog padova u svim dobnim skupinama. Stope hospitalizacija zbog prometnih nesreća kod djece rastu s dobi - pojašnjava prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med.

Muškarci češće stradavaju jer su skloniji rizičnim ponašanjima u prometu, poput prekoračenja brzine, nekorištenja sigurnosnog pojasa ili kacige. Češće voze pod utjecajem alkohola i droga. Osim toga, muškarci su zastupljenija skupina sudionika u prometu, češće su profesionalni vozači, a češće su i dio ranjivih skupina u prometu kao što su vozači bicikla i motora.

U Hrvatskoj je posljednjih godina izražen trend smanjenja prometnih nesreća kao i smanjenja broja umrlih i ozlijeđenih usprkos povećanju broja vozača, motornih vozila i prometnica. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj su od cestovnih prometnih nesreća smrtno stradale 274 osobe (stopa smrtnosti: 7,1/100.000), dok je deset godina ranije smrtno stradalo 308 osoba (7,2/100.000). U zadnjem desetogodišnjem razdoblju ukupno je u prometnim nesrećama u Hrvatskoj smrtno stradalo 2986 osoba, teško ih je ozlijeđeno 27.160, a 107.650 osoba je lakše ozlijeđeno. U istom razdoblju zabilježeno je ukupno 320.627 prometnih nesreća.

Djeca su posebno ranjiva skupina

Sa stopom poginulih osoba u 2023. godini od 7,1 na sto tisuća stanovnika Hrvatska je iznad prosjeka zemalja Europske unije s 4,6 poginulih osoba na 100.000. Od ukupno smrtno stradalih u 2023. godini u Hrvatskoj (274), 82% je muškaraca i 18% žena. Čak je 71 posto poginulih bilo radno sposobno stanovništvo, odnosno ljudi u dobi 18-64 godina. Najviše stope smrtnosti su u dobi 15-24 godina, a odmah nakon toga u dobnoj skupini starijih od 65 godina. Osobe starije životne dobi zbog svojih kroničnih bolesti, oslabljenog vida, sluha, usporene motorike i korištenja određenih lijekova imaju povećan rizik stradavanja u prometnim nesrećama.

Ozljede su, pak, u našoj zemlji vodeći uzrok smrti u dobi 1-19 godina. Među svim ozljedama kao uzrocima smrti, u ovoj dobnoj skupini prevladavaju prometne nesreće. Djeca su posebno ranjiva skupina sudionika u prometu. Zbog nižeg rasta vozači ih teže uočavaju, a sama djeca nemaju dobar pregled prometne situacije - osim što prometnu situaciju često ni ne razumiju. Mala djeca obično ne znaju pravilno procijeniti udaljenost i brzinu nadolazećeg vozila. Djeca često nisu svjesna opasnosti u prometu, zaigrana su pa nerijetko reagiraju nenadano. No, poražavajuća je činjenica da djeca najčešće stradavaju tamo gdje bi trebala biti najsigurnija, u automobilima svojih roditelja. Razlog tome je što vozači često ne poštuju prometne propise vezane za siguran prijevoz djece u vozilima, brzinu i alkohol. Stoga je za povećanje sigurnosti djece u prometu ključno da odrasli povedu računa o svom ponašanju.