Svjetska automobilistička organizacija (FIA) i Formula 1 otkrili su mnoge pojedinosti novog tehničkog pravilnika, koji će na snagu stupiti s početkom sezone 2026. i važiti u godinama nakon toga. Revidirali su zahtjeve za bolide, koji se tiču dimenzija šasije, karakteristika pogonskih jedinica, aerodinamike i sigurnosti, a već sada jasno je da će "grid" biti kompetitivniji nego što je to trenutačno. Naime, na nova je pravila već pristalo šest proizvođača pogonskih jedinica. Među njima su dosadašnji Ferrari, Mercedes i Renault, u F1 vratit će se i Honda, zbog novih pravila u igru ulazi i Audi, kao i Ford, koji će motore proizvoditi u suradnji s pogonom Red Bull Powertrains.

Pravila za veći spektakl

Osnovna ideja iza najavljenih promjena jest učiniti utrkivanje zanimljivijim, pretjecanja češćima, a cijeli sport ekološki održivijim. Prvi smjer u kojem se ide jest smanjenje vanjskih dimenzija (za 20 cm u dužinu i 10 cm u širinu) bolida te mase (za 30 kilograma). Takvi će bolidi biti agilniji, lakše će se zaobilaziti na stazi, a njihova prednja i stražnja krila imat će mogućnost promjene konfiguracije, kako bi se bolje snalazili u različitim situacijama, poput brzih i sporih dijelova staze ili pak pretjecanja i vožnje netom iza ostalih bolida.

Kako bi se pretjecanje dodatno olakšalo, vozačima će (kao što je to sada aktivni aero sustav DRS) biti na raspolaganju dodatna snaga iz baterije bolida, kad se nađu unutar jedne sekunde od bolida koji prate. Sustav je nazvan Manual Override Mode (MOM?) i "otključat" će nakratko više energije iz sustava oporavka kinetičke energije (MGU-K) te je učiniti dostupnom za bolje ubrzanje. To bi, uz lakše i brže bolide, trebalo utrke učiniti daleko uzbudljivijima, a rezultate ovisnije o vozačkim vještinama nego isključivo o mehaničkim karakteristikama njihovih "strojeva".

Uz nove zahtjeve za hibridne pogonske jedinice i šasiju dolaze i pravila o sigurnosti, pa će svi bolidi biti rigoroznije testirani na sudare sa svih strana, uz obvezu očuvanja integriteta rezervoara goriva i vozačeve "sigurne ćelije".

Aerodinamika

Lakši i manji bolidi bolje će se "probijati" kroz zrak, pa se procjenjuje da će nove dimenzije i zadani oblik karoserije smanjiti silu potiska ka tlu ("downforce") za oko 30%, ali i aerodinamički otpor za čak 55%, pa će bolidi biti upravljiviji, efikasniji i općenito bolji za utrkivanje. Međuosovinski razmak bit će 3.400 mm, širina bolida 1.900 mm, a najviša dopuštena masa 768 kilograma. Kotači će ostati na promjeru od 18", ali će stražnji morati biti uži za 30, a prednji za 25 milimetara u odnosu na aktualne. Time će i set od 4 kotača biti oko 5 kg lakši nego što je to sada.

Prednja i stražnja krila moći će se podešavati tijekom vožnje u dva položaja. Standardna konfiguracija (Z-mode) omogućit će više kontrole i "downforcea" te će se koristiti u zavojima, dok će se aerodinamika moći pretvoriti i u tzv. X-mode, s otvorenijom konfiguracijom koja će omogućiti manje otpora i veće vršne brzine na ravnicama, kao što to sada čini DRS. Tu promjenu inicirat će isključivo vozač, i to samo na unaprijed određenim dijelovima staze.

Pogonske jedinice

Postojeći 1,6-litreni V6 turbobenzinski motori s hibridnim podsustavom dobit će "facelift". Više energije dobivat će u svoje elektromotore, pa će električna komponenta pogona imati čak 350, umjesto dosadašnjih 120 kW. S druge strane, snaga benzinske jedinice bit će ograničena na 400 kW, umjesto 550-560 kW, koliko iznosi sada.

Za to će biti potrebno i snažnije punjenje baterije, pa će kinetička energija prikupljena tijekom kočenja i pretvorena u električnu biti udvostručena na 8,5 MJ po krugu. Ukupno će pogoni davati oko 120 KS više nego sada, a sve to dolazit će iz 100% održivog goriva, na koje će timovi u sezoni 2026. morati prijeći u 100%-tnom udjelu.