Globalno usklađeni testni postupak za laka vozila ili WLTP (Worldwide Harmonized Light Vehicle Test Procedure) uveden je 2018. godine kao "novi i modernizirani" standard mjerenja potrošnje goriva i emisija štetnih plinova. Zamijenio je tada zastarjeli NEDC, a smjeni je prethodila afera Dieselgate. Cilj novog testnog ciklusa bio je dati realističnije procjene potrošnje i emisija u stvarnim uvjetima, pa je laboratorijsko testiranje razvijeno uz korištenje stvarnih parametara vožnje prikupljenih širom svijeta, kako bi što bolje procijenio vožnju u stvarnim uvjetima.

Koliko "laže" WLTP?

Nakon toga, u automobile koji se prodaju u EU, počelo se ugrađivati i nezavisne uređaje za potrošnju goriva (On-Board Fuel Consumption Meter, OBFCM), pa je sada došlo i vrijeme da se laboratorijski rezultati WLTP-a usporede s onima zaista prikupljenima u stvarnim uvjetima vožnje. Novo izvješće Europske komisije pokazuje da je i WLTP ciklus pun mana, odnosno da značajno "laže" o potrošnji kod svih vrsta pogona – pa neki već kažu da bi ti rezultati mogli imati utjecaj na industriju kakav je imala i afera Dieselgate.

Podaci prikupljeni iz 600.000 automobila s OBFCM senzorima pokazali su ogromna odstupanja od WLTP mjerenja. U slučaju benzinskih i dizelskih pogona potrošnja goriva (a posljedično i emisije štetnih plinova) u stvarnom su svijetu i preko 20% viši nego u laboratoriju. To je, kažu iz Komisije, čak i u skladu s njihovim očekivanjima. Kod benzinaca prosječno je odstupanje 23,7%, a kod dizelaša 18,1%. U prijevodu, to znači da automobili u stvarnim uvjetima troše 1 – 1,5 litru goriva na 100 kilometara više od onoga što im piše u papirima proizvođača.

Plug-in hibridi najviše odstupaju

Međutim, odstupanje je značajno veće kod priključnih (plug-in) hibrida. Budući da se takva vozila u praksi ne koriste na idealan način, a njihovih vozači ih rjeđe pune i voze isključivo na struju negoli to predviđa proizvođač, potrošnje i emisija kod njih su čak i do 3,5 puta viši nego u WLTP testiranju. Takvi pogoni, zaključuje se u izvješću, ne ostvaruju svoj potencijal. Kod njih je prosječna potrošnja na 100 kilometara čak 4 litre viša od deklarirane.

Komisija je već predložila promjene u kalkulaciji za plug-in hibride, koje bi uskladile WLTP ciklus sa stvarnim udjelom vožnje na struju. One će na snagu stupiti 2025. godine, a možda će se i dodatno usklađivati s prikupljenim empirijskim podacima. Ta promjena mogla bi značajno promijeniti odnos proizvođača prema određenim tipovima pogona i dodatno im otežati ostvarivanje ciljanih razina emisija na nivou ukupne ponude. Kao rezultat, moglo bi se dogoditi da proizvođači iz Europe povlače najpopularnije modele – hibridne SUV-ove i limuzine sa snažnim motorima, kako bi se uskladili s novim propisima.