Danas je infotainment sustav srce i mozak modernog automobila, centralna točka preko koje upravljamo navigacijom, klimatizacijom, glazbom i povezivanjem s vanjskim svijetom. No, put do današnjih sofisticiranih digitalnih kokpita bio je dug i ispunjen tehnološkim eksperimentima, promašajima i revolucijama koje su zauvijek promijenile iskustvo vožnje. Ovo je priča o evoluciji koja je automobil pretvorila iz prijevoznog sredstva u pametni, personalizirani životni prostor na kotačima.

Početak putovanja seže u 1930-e, kada se u automobilima pojavio prvi oblik zabave – AM radio. Motorolin model 5T71 bio je luksuz koji je koštao oko 130 američkih dolara, što bi u današnjoj vrijednosti bilo više od 1.700 dolara. U desetljećima koja su uslijedila, tehnologija je napredovala uvođenjem FM radija i mehaničkih tipki za memoriranje stanica.

Pedesete su donijele i prve pokušaje personalizacije glazbe, s Chryslerovim neuspješnim pokušajem ugradnje gramofona. Zbog očitih problema s preskakanjem igle na neravnim cestama, koncept nije zaživio, no otvorio je put kasetofonima koji su 70-ih i 80-ih godina vozačima konačno omogućili da sa sobom ponesu svoje omiljene zvučne zapise. Paralelno se razvijala i komunikacija. Tako je prvi automobilski telefon predstavljen inače 1946. godine, bio glomazna kutija teška gotovo 36 kilograma, tehnološko čudo rezervirano za rijetke.

Digitalno doba donijelo je tektonske promjene. Devedesetih su CD playeri postali standard, nudeći superiornu kvalitetu zvuka, no pravi nagovještaj budućnosti stigao je 1986. godine s modelom Buick Riviera. Bio je to prvi serijski automobil opremljen zaslonom osjetljivim na dodir. Njegov takozvani Graphic Control Center bio je primitivni monokromatski CRT ekran koji je ispuštao zvuk pri svakom dodiru i, prema kritikama, previše je odvraćao pažnju s ceste – problem s kojim se proizvođači bore i danas.

U isto vrijeme, pojavili su se i prvi navigacijski sustavi, poput Hondinog Electro Gyro-Catora iz 1981., koji je koristio žiroskop i prozirne karte umjesto GPS-a. Iako nespretni i skupi, ovi su uređaji postavili temelje za buduću integraciju.

Pojam "infotainment" skovan je početkom 2000-ih, kada su proizvođači počeli objedinjavati sve funkcije u jedan sustav. Jedan od pionira bio je BMW-ov iDrive, koji je uveo centralni kontroler za upravljanje navigacijom, medijima i postavkama vozila. Ubrzo je uslijedila i ključna tehnologija – Bluetooth. Chrysler je 1999. godine s UConnect sustavom prvi ponudio bežično povezivanje s mobilnim telefonima, čime je započela era hands-free poziva i streaminga glazbe.

S porastom funkcija, pojavili su se i novi izazovi, pogotovo u domeni pohrane podataka. Sustavi su morali podržavati različite formate datoteka poput FAT, NTFS i exFAT kako bi korisnici mogli bez problema koristiti svoje USB stickove i SD kartice s glazbom, ali i sve većim datotekama s kartama za navigaciju.

I tako smo polako, ali sigurno došli do današnje ere koju definiraju sustavi poput Appleovog Car Playa i Googleovog Android Auta, koje su revolucionirale korisničko iskustvo preslikavanjem poznatog sučelja mobitela na zaslon automobila. Time su riješeni mnogi problemi kompleksnih i neintuitivnih sučelja samih proizvođača.

Moderni sustavi idu i korak dalje, integrirajući umjetnu inteligenciju koja uči navike vozača, napredne sustave pomoći (ADAS) te primaju bežična (OTA) ažuriranja koja im produžuju životni vijek. Ipak, istraživanja poput onih koje provodi J.D. Power pokazuju da zadovoljstvo korisnika ponekad opada zbog prevelike složenosti i oslanjanja na zaslone osjetljive na dodir nauštrb fizičkih tipki.

Budućnost leži u još dubljoj personalizaciji, s glasovnim asistentima pogonjenim umjetnom inteligencijom, navigacijom s proširenom stvarnošću (AR) i potpunom integracijom u ekosustav Interneta stvari (IoT).