Objavljeni su preliminarni podaci o smrtnim slučajevima na cestama Europske unije za 2023. godinu. Njihov se broj tijekom prošle godine smanjio za samo 1% u odnosu na prethodnu godinu. Iako je to oko 2.360 smrtnih slučajeva (-10%) manje nego 2019. godine, dosadašnji silazni trend u nekoliko država članica bio je malen ili je zaustavljen.

Hrvatska lošija od prosjeka

Od 2019. godine broj smrtnih slučajeva na cestama, gledano u odnosu na broj stanovnika, donekle se smanjio u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji, a u Irskoj, Latviji, Nizozemskoj, Slovačkoj i Švedskoj je čak i porastao. S druge strane, tijekom posljednje četiri godine Belgija, Češka, Danska, Mađarska i Poljska na dobrom su putu da do 2030. godine ostvare cilj smanjenja broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda na cestama za 50%, što je strateški cilj EU-a i UN-a.

U Hrvatskoj je tijekom 2023. crna statistika ostala na razini one iz 2022. godine – na našim cestama zabilježen je 71 smrtni slučaj na milijun stanovnika. To je pad od 8% u odnosu na 2019. godinu, ali i dalje gotovo dvostruko više od prosjeka EU.

Ukupni poredak stopa smrtnih slučajeva u zemljama nije se znatno promijenio, a najsigurnije ceste i dalje se nalaze u Švedskoj (22 smrtna slučaja na milijun stanovnika) i Danskoj (27/milijun). S druge strane Bugarska (82/milijun) i Rumunjska (81/milijun) zabilježile su najviše stope smrtnosti u 2023. Prosjek EU-a bio je 46 poginulih na cestama na milijun stanovnika.

Tko najčešće stradava?

Dostupni podaci za 2022. pokazuju da je 52% smrtnih slučajeva u cestovnom prometu zabilježeno na ruralnim cestama, u odnosu na 38% u urbanim područjima i 9% na autocestama.

Trend broja poginulih biciklista na cestama EU-a ozbiljan je problem: u 2022. stradalo je više od 2.000 biciklista. To je jedina glavna skupina sudionika u cestovnom prometu koja nije zabilježila značajniji pad broja smrtnih slučajeva tijekom posljednjeg desetljeća, posebno zbog kontinuiranog nedostatka odgovarajuće infrastrukture i nesigurnog ponašanja svih sudionika u cestovnom prometu, kao što su prekoračenje brzine, odvraćanje pozornosti ili vožnja pod utjecajem alkohola i droga.

U tri četvrtine smrtnih slučaja na cestama (77%) stradali su muškarci. Osobe starije od 65 godina izložene su većem riziku, jer su činile 29% svih smrtnih slučajeva na cestama, dok čine 21% stanovništva. Slično tome, mladi u dobi od 18 do 24 godine predstavljaju 7% stanovništva, ali s 12% sudjeluju u smrtnim slučajevima na cestama.

Putnici u automobilima (vozači i putnici) stradali su u 45% slučajeva, dok su pješaci činili 18%, vozači motornih vozila na dva kotača (motori i mopedi) 19%, a biciklisti 10%. Obrasci se znatno mijenjaju ovisno o dobi. Među osobama starijima od 65 godina pješaci čine 29% smrtnih slučajeva, a biciklisti 17%. U gradskim područjima nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu (pješaci, biciklisti i vozači motornih vozila na dva kotača) čine gotovo 70% ukupnog broja smrtnih slučajeva.