EU planira zabraniti materijale s ugljičnim vlaknima u automobilima
U novom prijedlogu regulative ugljična su vlakna, prvi put igdje u svijetu, stavljena na popis štetnih materijala. Bude li amandman prihvaćen, automobili se od njih više neće smjeti proizvoditi
U Europskom parlamentu predložen je novi amandman na Direktivu o kraju životnog vijeka vozila, koja je na snazi od 2000. godine, a u kojem su ugljična vlakna istaknuta kao jedan od po zdravlje opasnih materijala. Na taj su način štetnima već ranije proglašeni olovo, kadmij, živa i šesterovalentni krom, dokazano kancerogeni materijali koji se često koriste u autoindustriji.
Zabrana za četiri godine?
Uključivanje ugljičnih vlakana među te materijale moglo bi ugroziti brojne proizvođače, pogotovo one koji ručno proizvode male serije sportskih i naprednih automobila, gdje su ugljična vlakna glavni materijal za izradu šasije, karoserije i ostalih mehaničkih dijelova. Kompozitni materijali s ugljičnim vlaknima koriste se zbog svoje visoke čvrstoće, otpornosti na koroziju te malene specifične gustoće, pa osiguravaju lagane i čvrste strukture, bitne za performanse automobila. Trkaće bolide da niti ne spominjemo.
Bude li predloženi amandman prihvaćen, EU bi mogla zabraniti upotrebu ugljičnih vlakana u autoindustriji već 2029. godine. Kao objašnjenje za klasificiranje tog materijala među štetne navodi se činjenica da vlakna, inače vezana smolom, u slučaju kad su oslobođena, mogu biti vrlo štetna dođu li u kontakt s kožom ili sluznicom. Iz tih se razloga u proizvodnim pogonima, gdje se s njima radi, koristi zaštitna oprema. No, zakonodavce očito brine utjecaj na širu populaciju, tj. širenje vlakana zrakom i nakon proizvodnog procesa.
Najveći gubitnici zabrane, osim maloserijskih europskih proizvođača sportskih vozila, bili bi japanski proizvođači te sirovine. Naime, kompanije Toray Industries, Teijin i Mitsubishi Chemical zajedno drže 54% svjetskog tržišta karbonskih vlakana.
