Tržište rabljenih vozila oduvijek izaziva dozu sumnjičavosti kod brojnih kupaca. To nije nimalo čudno s obzirom na to da znamo kako su prevare vrlo česte. One mogu biti manje ili pak veće. Nevjerojatno je kako ljudi mogu biti 'kreativni' kada su u pitanju prevare. Od činjenice da tvrde kako na automobilu nikada nije bilo nikakvih oštećenja, a osiguranje je bilo procijenilo totalnu štetu, pa do muljanja s kilometrima. Mnogi se u ovakve radnje upuštaju iz koristoljublja i ne bi li zaradili koji euro više od onog što im realno pripada. Ipak, treba biti svjestan kakve to posljedice može izazvati.

Budimo iskreni, nije to situacija samo na našem tržištu. Svijet rabljenih automobila ozbiljan je posao, a domišljatost prevaranata ne poznaje granice. Stoga mnoge zemlje imaju propisane ozbiljne kazne za one koji se upuštaju u takva nedjela. Vraćanje kilometraže na automobilima uobičajena je praksa na tržištu rabljenih vozila. To dovodi do financijskih gubitaka i za prevarene kupce i za državu.

Mačak u vreći

Čini se kako se stavovi prema prevarama s brojačem kilometara značajno razlikuju ovisno o državi. Tako krećemo od nepostojanja ikakvih kazni do najveće kazne od 300.000 eura u Francuskoj. U mnogim je zemljama propisana i zatvorska kazna, a ona ide i do osam godina zatvora u Hrvatskoj.

Hrvatski zakon ne govori izravno o vraćanju kilometraže, ali ga tretira kao kazneno djelo prevare. Kazna zatvora ide od šest mjeseci do pet godina. No, za ostvarivanje značajnih prihoda od vraćanja kilometraže, kazna je od jedne do osam godina zatvora! To je i najveća moguća zatvorska kazna u 22 ispitane države. Nažalost, konačna odluka suca može ovisiti o mnogo faktora. U većini slučajeva prevaranti izbjegnu oštre kazne, a što je i svojevrsni poticaj onima koji tek razmišljaju o počinjenju ovakvog nedjela. To se ne odnosi samo na Hrvatsku, već i na druge države.

Informacije su to do kojih su došli u istraživanju tvrtke carVertical koja obrađuje podatke o automobilima. Istraživanje je provedeno u 22 države u Europi i SAD-u kako bi se vidjelo kako lokalne vlasti tretiraju prevare s kilometražom i kakvi se zakoni provode. Istraživanje je provedeno Poljskoj, Mađarskoj, UK-u, Češkoj, Litvi, Rumunjskoj, Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Slovačkoj, Estoniji, Latviji, Srbiji, Hrvatskoj, Portugalu, Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, Nizozemskoj, Danskoj, Belgiji i SAD-u.

Tako doznaju kako u susjednoj Srbiji također ne postoji poseban zakon koji se izravno odnosi na vraćanje kilometraže. Međutim, Kazneni zakon uključuje kazneno djelo prevare koje se jasno odnosi na ovu vrstu djela. Ako netko uspije prevariti kupca oko vrijednosti vozila, smatraju se krivima i bit će kažnjeni, bilo novčanim kaznama ili mogućim kaznama zatvora. Istovremeno, prevarantima u Mađarskoj prijeti kazna zatvora do jedne godine.

Za usporedbu, 3,5 % automobila provjerenih na carVerticalu u Hrvatskoj imalo je vraćenu kilometražu; u Srbiji je taj postotak 5,3 %, a u Mađarskoj 6,1 %, što sugerira da važeće zakonodavstvo ne sprječava prekršitelje da i dalje varaju na kilometraži.

Teško dokazivo

'Iznimno je važno stvoriti dobru zakonodavnu praksu. Pravni organi vjerojatno će smanjiti stopu prevara u slučaju uspješnog presedana, što je od ključnog značaja za tržište rabljenih automobila. Dobar presedan upravo je ono što svakoj državi treba kada se radi o ovakvim problemima s transparentnošću tržišta rabljenih automobila', kaže Matas Buzelis, voditelj komunikacija i stručnjak za automobile u carVerticalu.

U većini ispitanih zemalja primjenjuju se novčane, ali i zatvorske kazne za prevare s kilometražom. No, ne shvaćaju sve države ovaj zločin ozbiljno. U Poljskoj, prevaranti mogu dobiti kaznu zatvora do pet godina, u Češkoj, Litvi i Francuskoj dvije godine, Španjolskoj 3,5 godine, Italiji tri godine, a u Njemačkoj jednu godinu. Vraćanje kilometraže češće je u istočnoj nego u zapadnoj Europi zbog nižih prihoda i velikog broja uvezenih automobila.

Na primjer, u Latviji su kazne za povećanje ili smanjenje kilometraže na brojaču kilometara samo 100 eura za fizičke osobe i 1000 eura za pravne osobe. Nažalost, Latvija je kontinentalni prvak u vraćanju kilometraže - 12,9 % svih automobila provjerenih na carVerticalu imalo je namještenu kilometražu. Porazna je informacija da navodno od 2020. godine niti jedna osoba zbog toga nije bila procesuirana.

Navodno prevare s kilometražom mogu biti teško dokazive. Prekogranične transakcije stvaraju okruženje s informacijskom asimetrijom između kupaca i prodavača automobila. To otvara mogućnosti za vraćanje kilometraže automobila u jednoj zemlji, a zatim prodaju tog istog automobila s lažnom kilometražom u drugoj državi. Budući da zakoni zemalja često ne štite prava svojih građana, kupci bi uvijek trebali provjeriti povijest automobila prije kupovine rabljenog automobila. Inače bi mogli postati jedna od tisuća žrtava prevara s kilometražom širom Europe.