130 godina automobila - Patent koji je promijenio svijet
Na današnji dan (NAPOMENA: Tekst je izvorno objavljen na Autonetu 29. 1. 2016.), navršava se točno 130 godina otkako je Carl Benz predao zahtjev za priznanje patenta vozila pokretanog benzinskim motorom. Time je rođen automobil, prijevozno sredstvo koje će zauvijek promijeniti život na našem planetu
Dana 29. siječnja 1886. inženjer iz Mannheima, Carl Benz, predao je u Carskom zavodu za patente u Berlinu zahtjev za priznanje patenta vozila pokretanog benzinskim motorom. Taj pionirski poduhvat u svoje je vrijeme možda i pripadao kategoriji avangardnog izumiteljstva, no ubrzo će se pokazati da "kočije bez konja" očekuje vodeća uloga u budućnosti.
Nešto kasnije, iste godine, Gottlieb Daimler je napravio svoje vozilo čime je postavljen temelj za suradnju iz koje će izniknuti danas najstariji proizvođač automobila - Mercedes-Benz. Od 2011. godine, izvorni je
patent, koji predstavlja doista pravo svjedočanstvo kreativne snage i inventivnog duha Carla Benza, uvršten u program Sjećanje svijeta, organizacije UNESCO čime se našao "u društvu" djela kao što su Gutenbergova biblija, Magna Carta ili Bachova Misa u h-molu.
No, pitanje je nadrasta li Benzovo djelo čak i usporedbe s ovako veličanstvenim ostvarenjima ljudskog roda. Patent-Motorwagen je bio prvi automobil, a itekako dobro znamo da malo proizvoda ljudskog uma i ruku može ponijeti epitet "prvoga" i da, pri tome, postoji valjan dokument koji to potvrđuje. Usto, mnogi će se složiti kako je Patent-Motorwagen možda i najljepši automobil ikada napravljen.
Prvo vozilo s vlastitim pogonom
Automobil je, dakako, pojam koji će nastati kasnije. A, kako bi se ideja o "kočiji" bez konja, pretvorila u stvarnost, bio je potreban učinkovit pogonski stroj. No, razni pokušaju, među kojima se možda i najviše istaknuo Francuz Cugnot, nisu urodili plodom jer su ta rana vozila bila pokretana nepraktičnim parnim strojem. Bilo je potrebno nešto drugo, kompaktnije i učinkovitije da bi prvi automobil ugledao svjetlo dana.
Tu u priču uskače još jedan genijalni izumitelj, Nikolaus August Otto, koji je predstavio prvi funkcionalni pogonski stroj s unutarnjim izgaranjem (danas znan i kao Otto-motor) 1876. KOmbinaciju dvaju genija urodila je plodom kada je Carl Benz 1885. počeo razvijati prvi automobil na svijetu. Za pogon svog motornog vozila Benz je odabrao 4-taktni benzinski motor obujma od 954 cm3 i snage od 0,55 kW (0,75 KS) pri 400 o/min. Pogonski je stroj bio postavljen vodoravno u posebno prilagođenu šasiju, a prvi je automobil mogao doseći najveću brzinu od 16 km/h.
Carl Benz: kratka biografija
Karl Friedrich Michael Vaillant nije oduvijek imao velike brkove. Rođen je u Karlsruheu, 25. studenog 1844. od majke Josephine Vaillant i oca vlakovođe, Johanna Georga Benza. Par se oženio nekoliko mjeseci kasnije, a dječaku je ime promijenjeno kada su mu bile dvije godine, u spomen na netom tragično stradalog oca. Maleni Vaillant tako je postao Karl Friedrich Benz, ponijevši prezime koje i danas odzvanja kao svakodnevna pojava te možda i najprepoznatljiviji simbol automobilske industrije uopće.
Izvjesni August Ritter i Karl Benz osnovali su u Mannheimu 1871. mehaničku radionicu. Nažalost, prva godina poslovanja prošla je katastrofalno te udio nesposobnog Rittera otkupljuje Bertha Ringer, Benzova zaručnica i, možemo to bez ustezanja reći, "majka" automobilskog marketinga te začetnica testnih vožnji. Benz je, pak, bez ikakve sumnje bio jednim od stvarnih, nenadmašnih tehničkih genija.
Njegov rad na dvotaktnim motorima rezultirat će registriranjem brojnih patenata, a vjerujemo da su svi ljudi na svijetu čuli barem za neke od njih: svjećica, rasplinjač, spojka, mjenjačka kutija... Životni je put odveo Benza u novu avanturu i radionicu za popravak bicikala u Mannheimu čiji su vlasnici bili Max Rose i Friedrich Wilhelm Esslinger. Novo udruživanje stvorilo je tvrtku Benz & Co. Rheinische Gasmotorenfabrik Mannheim, poznatiju kao Benz & Cie. Upravo će u tom okruženju nastati Benzova "motorna trokolica", odnosno prvi automobil.
Uspješno poslovanje omogućilo je Benzu da se u potpunosti posveti svojoj staroj ideji "kočije bez konja". Koristeći tehniku dijelom preuzetu s bicikala, Benz je napravio vozilo s tri žbičana kotača i punim gumama, opremljeno četverotaktnim benzinskim motorom smještenim između stražnjih kotača. Konstrukcija automobila bila je napravljena od čeličnih cijevi uz dodatak drvenih površina, a ovjes je imao lisnate opruge. Za prijenos snage na stražnje kotače poslužila su dva lanca. Pogonski stroj je također bio Benzova konstrukcija. Bio je to 1-cilindrični Otto motor obujma od 954 kubična centimetra. Stvoren je Benz Patent-Motorwagen.
Iako su Daimlerov Reitwagen i Patent-Motorwagen nastali u istoj godini, zbog jednog kotača više potonje se vozilo smatra "prvim automobilom". No, to svakako ne umanjuje Daimlerove zasluge u razvoju vozila pokretanih motorom s unutarnjim izgaranjem. U sljedećoj godini, 29. siječnja 1886. Benz je podnio zahtjev patentnom zavodu za svoje vozilo, da bi 2. studenog patent bio odobren pod brojem DRP Nr. 37435.
Žena koja je promijenila povijest...
Prvu iole dulju vožnju automobilom ostvarila je jedna žena. Točnije, bila je to Cäcilie Bertha Benz, rođena Ringer 3. svibnja 1849. u Pforzheimu. Karl Benz je svoj Patent-Motorwagen, na užas zgrožene javnosti, prvi puta predstavio 3. srpnja 1886. u ulici Ringstrasse u Mannheimu. Bila je to, doista, prva ikada održana prezentacija nekog automobila. Ovo bučno vozilo vjerojatno se nije dopalo nikome od prisutnih, no to nije omelo Benza da u mjesecima što su uslijedili usavršava djelić po djelić svog vozila. Pa ipak, trebalo je privući pozornost javnosti na pravi način.
Shvativši kako projektu njezina supruga nedostaje publiciteta i prihvaćanja od strane javnosti, Bertha Benz je 5. kolovoza 1888, odlučila krenuti na prvo putovanje ikada ostvareno nekim automobilom. Navodno bez znanja supruga, Bertha je spakirala njihova dva sina i otisnula se na putovanje do Pforzheima, udaljenog 106 km od Mannheima.
Putem se Bertha morala suočiti s brojnim problemima, poput slabe dostupnosti benzina u ljekarnama, puknuća pogonskog lanca, trošenja kočničkih obloga ili začepljivanja brizgaljke za benzin koju je, u konačnici, pročistila ukosnicom. Pa ipak, i nakon svih tih nedaća, Bertha i njezina dva sina stigli su na odredište te se istim putem vratili dan kasnije. Karl Benz vjerojatno nije mogao niti zamisliti bolju promociju.
... i djevojka zbog koje je promijenjena povijest
Premda niti na koji način nije povezana s nastankom prvog automobila ili njegovim probnim vožnjama, spomenut ćemo još jednu damu naprosto stoga što njezino ime predstavlja pojam koji čini danas dio neraskidivog trojstva automobilske povijesti.
Mercédès Adrienne Ramona Manuela Jellinek (1889.-1929.) bila je kćer austrijskog poslovnog čovjeka i diplomata Emila Jellineka i njegove supruge Rachel Goggmann Cenrobert. Mercédès je rođena u Beču i vjerojatno bi njen, ne odveć srećom ispunjen životopis ostao nepoznat da Emil nije bio zaljubljenik u automobile. Nakon što je postao najuspješniji prodavač DMG-ovih (Daimler Motoren Gesellschaft) automobila, Jellinek se uključio i u svijet utrka na Azurnoj obali, ubrzo ostvarivši brojne pobjede. Konačno, njegovi su natjecateljski automobili bili i personalizirani (što je u to vrijeme bio običaj), dobivši ime Mercédès koje će kasnije prerasti u brend, nakon povezivanja tvrtki Daimler i Benz, 1926.
Inače, Mercédès Jellinek nije imala odveć sretan život. Njen je kratak vijek bio obilježen skandalima u vremenima kada se propali brak smatrao itekako sramotnim. Nakon Barona von Schlossera, za kojeg se udala 1909, po završetku I Sv. rata našla se na ulici, proseći. Ništa bolje nije protekao niti njezin brak s umjetnikom Rudolfom von Weiglom, a svoju je životnu priču završila u Beču u dobi od tek 39 godina. Preminula je iste godine kada i Carl Benz.
Priča se nastavlja...
Godine 1886. inovacije Carla Benza i Gottlieba Daimlera donijelu su ljudskoj mobilnosti novu, revolucionarnu dimenziju. Ovi istinski vizionari uspjeli su stvoriti vozila koja su se, doduše skromnim ritmom, kretala zahvaljujući vlastitom pogonu - motoru s unutarnjim izgaranjem. Stotinu i trideset godina kasnije, što predstavlja doista kratko razdoblje naše vrste, sve češće govorimo o autonomnim automobilima koji će sami "znati" kamo, kada i kojim putem želimo doći do svog cilja. Pa ipak, bez tog prvog dokumenta predanog 29. siječnja 1886. pitanje je kako bi svijet danas izgledao.
Nastao kao kovanica grčke riječi autos i latinske mobilis, pojam "automobil" danas stoji iza biznisa koji je odgovoran za prodaju 75 milijuna vozila godišnje. A, svi oni podrijetlo vuku od jedne jedine "trokolice". Patent-Motorwagen je mlad 130 godina!
TEHNIČKI PODACI: BENZ PATENT-MOTORWAGEN NR. 1
| MODEL | PATENT-MOTORWAGEN NR. 1 |
|---|---|
| šasija | Metalna cijevna zavarena konstrukcija s drvenim panelima, klupa za dvije osobe |
| konstrukcija motora | 1-cilindrični benzinski (Ligroin - mješavina benzina i alkohola) motor postavljen otraga vodoravno, vodoravno postavljeni zamašnjak, 1 rasplinjač, električno paljenje smjese (svjećica), ekscentrom pokretani usisni i ispušni ventil, hlađen vodom, podmazivanje kapanjem, otvoreno kučište koljenastog vratila, masa motora oko 100 kg |
| obujam | 954 cm3 |
| provrt i hod klipa | 90,0 x 150,0 mm |
| omjer kompresije | 2,7 : 1 |
| najveća snaga | 0,55 kW (0,75 KS) pri 400 o/min |
| prijenos snage | Pogon na sva stražnje kotače putem 2 lanca prijenosnog omjera 10 : 25, mjenjač s jednim stupnjem prijenosa za hod naprijed, položajem za prazni hod i prijenosom putem remena, prijenosni omjer mjenjača 1 : 1, diferencijal |
| podvozje | Sprijeda jedan kotač s vilicom (bez opruga), otraga kruta osovina s dvije lisnate opruge po kotaču, upravljač s prijenosnim zupčanikom, klupa za sjedenje s dvije spiralne opruge |
| kočnice | Ručno upravljana pojasna kočnica koja djeluje na stražnje kotače |
| naplaci i gume | Žbičani naplaci s punim gumama, promjer kotača 730 mm sprijeda i 1125 mm otraga |
| dimenzije | D x Š x V 2700 x 1400 x 1450 mm, međuosovinski razmak 1450 mm, trag kotača 1190 mm, visina položaja sjedenja 1090 mm, dubina klupe za sjedenja 368 mm, spremnik goriva (ugrađen u rasplinjač) 4,5 l |
| masa | Prazno vozilo 265 kg |
| performanse | Najveća brzina 16 km/h |
| potrošnja goriva | U mješovitoj vožnji ~ 10 l/100 km |
| proizvedenih primjeraka | 1 (eksperimentalno vozilo) |
NAPOMENA: Tekst je izvorno objavljen na Autonetu 29. 1. 2016.
