Na europskom sajmu auto-tehnologija doznali smo zašto se kineska industrija toliko ističe
Sajmovi specijalizirani za tehnologiju autonomne vožnje i svega dostupnoga unutar vozila, AutoSens i InCabin, održani su ovoga tjedna u Barceloni. Bili smo tamo kao jedini medij iz regije
Ovih smo dana imali priliku, kao jedini medij iz regije, nazočiti velikom događanju za poslovni svijet u kojem se spajaju napredne tehnologije i autoindustrija – sajmovi AutoSens i InCabin održani su u Barceloni. Tamo su se okupili deseci izlagača, proizvođači nekih od najnaprednijih sustava autonomne vožnje, senzora i ostalih tehnoloških dodataka, nezaobilaznih u povezanim i autonomnim automobilima. Spomenimo samo neke od tvrtki koje su se predstavile na objedinjenom sajmu: BMW, Bosch, Omnivision, Mobileye, Samsung, Magna, rFpro, Infineon, Volkswagen, Sony, dSpace, Texas Instruments… Uz sajam i izložbu inovacija, upriličena su i predavanja za stručnu publiku i javnost, podijeljena u čak šest paralelnih trackova.
Stručni sajmovi AutoSens i InCabin već godinama putuju svijetom. Nakon nekoliko izdanja u Europi i SAD-u, ove će se godine prvi put proširiti i na istok, pa će u studenome biti organizirani u Kini, u gradu Hefei u blizini Šangaja, na tržištu koje je vrlo veliko i napredno kad je riječ o novim tehnologijama, kojima se izlagači na ovim sajmovima bave.
Kina u fokusu
Događanje je otvorio glavni organizator, direktor britanske produkcijske kuće Sense Media, Robert Stead, a nakon protokolarnog uvoda glavnu keynote prezentaciju održao je Torsten Wendler, prvi čovjek Volkswagenovog odjela za autonomnu vožnju i sustave pomoći vozaču (ADAS/AD) za Kinu. On je ujedno i "otac" sustava autopilota IQ Pilot, koji je njegov tim razvio za autonomnu vožnju. Prezentacija se bavila budućnošću autonomne vožnje na kineskom tržištu. Kako bi ilustrirao veličinu i snagu tržišta, Wendler je na početku dao zanimljivu usporedbu: samo Hefei ima kapacitet proizvodnje električnih vozila veći negoli ga ima – cijela Njemačka.
Kina je također predvodnik u tehnološkim trendovima, pa tako ima jedan od najvećih udjela prodaje vozila s novim, alternativnim izvorima energije, koji je već sada veći od 50%, što je udio koji se teško uskoro može očekivati u Europi i SAD-u. Stoga je to tržište, kao ono koje rano prihvaća inovacije, bitno i za autonomne i poluautonomne sustave vožnje. Čak i jeftiniji automobili tamo redovito već imaju ADAS sustave razine 2 i 2+, što također nije slučaj u ostatku svijeta. Regulativa u Kini još nije spremna za razine 3 i 4, ali zato proizvođači vrlo aktivno rade na tehnologijama koje nazivaju 2+, 2++ i slično: sustavi su to koji se mogu lako uključiti i isključiti, a iznimno su bitni za prikupljanje podataka i treniranje autopilota, u pripremi za lansiranje naprednijih sustava.
Kina je "drugi svijet"
Kad je riječ o specifičnostima, najčešće su prisutne tehnologije s manje radara, ali više kamera, njih barem pet po vozilu, pa čak i do deset. Glavni trend, dakle, jest razvoj autonomnih funkcija koje se primarno temelji na umjetnoj inteligenciji i računalnom vidu, a manje na tradicionalnim tehnologijama senzora poput radara i lidara. Sve to omogućeno je novom "AI revolucijom" koja omogućava ugradnju snažnih računala u same automobile – čime oni postaju primarno "softverski definirana vozila", kategorija koja je u Kini već danas sveprisutna.
To je u velikoj suprotnosti s načinom razvoja vozila u Europi, gdje se platforme razvijaju u cjelini, obično su procesi zatvoreni unutar jedne grupacije, pa se u njih potom ugrađuje također vlastita tehnologija. U Kini, pak, tehnologija i softver odvojeni su od proizvodnog i razvojnog procesa samih vozila, sve zahvaljujući činjenici da su u vozilima danas ugrađena napredna i svestrana računala, koja proizvođači tehnologije mogu koristiti kako požele, nadograđivati ih "u letu" i slično. Konkurencija je na kineskom tržištu također nemilosrdna, što je dodatni čimbenik koji "gura" cijelu industriju brzim koracima naprijed.
Kina proizvođačima omogućava i "mix and match" tehnologija, gdje autokompanija nabavlja operacijski sustav od jednog, softver od drugog, elektroniku od trećeg dobavljača i tome slično. Svi su na taj način rada već naviknuti i otvoreni us za suradnju sa širim popisom dobavljača, negoli je to slučaj na zapadnim tržištima. Kineska su pravila i običaji u razvoju, dakle, značajno drugačiji, što donosi napredak ali i čini poslovanje kompanijama vrlo izazovnim, zaključio je Wendler.