Zagreb dobio "Bajs": Za 30 eura vozite se cijelu godinu
Kao što je bilo najavljeno u proljeće, građanima je na raspolaganju prvih 500 javnih bicikala na 40 stanica u gradu. Do kraja listopada projekt će biti lansiran u punom kapacitetu s 2.000 bicikala na 180 lokacija
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević danas je službeno predstavio početak nove javne usluge pod nazivom "Bajs", sustava javnih gradskih bicikala. U prvoj fazi, koja započinje odmah, građanima će na raspolaganju biti 500 bicikala raspoređenih na 40 stanica, s fokusom na šire gradsko središte. Do kraja listopada sustav će biti u potpunosti operativan s 2.000 bicikala na 180 lokacija.
Vožnje do pola sata
"Ako bude dobro korištenje, dignut ćemo to na 3.000 bicikala. Na njima nema reklama i u tradicionalnoj su plavoj boji", izjavio je Tomašević, naglasivši kako je ova usluga osmišljena kao dodatak postojećem javnom prijevozu. Cilj je potaknuti građane da koriste bicikle za putovanje od kuće do stanice javnog prijevoza te od stanice do krajnjeg odredišta, čime bi se smanjio broj automobila na gradskim prometnicama.
Posao pružanja usluge na javnoj nabavi dobila je tvrtka Nextbike, s kojom je Grad Zagreb sklopio četverogodišnji ugovor vrijedan 9,35 milijuna eura bez PDV-a. Prema ugovoru, Nextbike se obvezao na održavanje sustava, što uključuje jamstvo da će u svakom trenutku 95% bicikala biti ispravno, kao i njihovu pravilnu distribuciju po stanicama u gradu. Mjesečni trošak po jednom biciklu za Grad iznosi 65 eura.
Cijena korištenja za građane bit će subvencionirana, po uzoru na javni prijevoz. Pojedinačna vožnja u trajanju do 30 minuta stajat će pola eura, dok će mjesečna pretplata iznositi pet eura. Najpovoljnija opcija je godišnja pretplata po cijeni od 30 eura. Tomašević je pojasnio kako sustav funkcionira na principu rotacije, a ne cjelodnevnog najma. Korisnik može koristiti bicikl do pola sata, vratiti ga na bilo koju stanicu, napraviti pauzu te potom uzeti drugi bicikl.
Širenje mreže po kvartovima
Gradonačelnik je istaknuo kako će se, za razliku od dosadašnje prakse gdje su stanice bile uglavnom uz kulturne institucije i poznate lokacije, nova mreža stanica proširiti i na gradske četvrti. Kao primjer je naveo postavljanje stanica uz velike stambene zgrade u Novom Zagrebu, čime se stanovnicima olakšava dolazak do prvih stanica javnog prijevoza.
