Prošle 2021. stiglo 12,6% više rabljenih u odnosu na 2020. godinu

Podsjetimo, tijekom protekle godine prodaja novih osobnih automobila bila je veća za četvrtinu u odnosu na godinu ranije. Gledamo li rabljene, riječ je o 72 različite marke, a najbrojniji je VW Golf uz 5102 primjerka

Ivan Cvetković utorak, 15. veljače 2022. u 00:00

Kretanja na tržištu automobila zadnje dvije godine drastično se mijenjaju. I dok kod novih vozila, za kojima potražnja rapidno raste, problem nastaje u nedostatku pojedinih dijelova, ti se efekti preslikavaju i na tržište rabljenih vozila. Mislimo na uvoz, odnosno unos rabljenih vozila iz drugih  zemalja. Naime, nedostatak poluvodiča za nova vozila uzrokovao je i manjom ponudom rabljenih modela iz stranih zemlja, a dakako i rastom cijena.

Podaci agencije za istraživanje tržišta Promocija plus govore kako smo lani imali porast novih osobnih automobila za 25,51%. Rast bi bio i daleko veći da su tvornice bile u mogućnosti proizvesti dovoljno automobila. Rast je zabilježen i kod unosa rabljenih osobnih automobila, ali ne tako značajno. Naime, tijekom 2021. godine stiglo je 65.898 rabljenih automobila, a što je za 7370 vozila, odnosno 12,59% u odnosu na 2020. godinu.

Slabiji rast u odnosu na nova vozila

Znači, tijekom protekle dobili smo 20.609 više rabljenih vozila na domaćim prometnicama, u odnosu na nove automobile. Kad bi od novopridošlih modela oduzeli i one koji su se samo privremeno, tek nekoliko dana nalazili na našim prometnicama, a nakon toga su otišli u neku drugu zemlju, razlika je još i veća. Prema službenim podacima, lani je od 45.289 pristiglih osobnih vozila, njih 5149, odnosno 11,37% i napustilo Hrvatsku.

Vratimo se mi na rabljene. Pristigli su modeli čak 72 različite marke, a čak njih 33 broje manje od deset primjeraka, a još točnije - njih 19 tek po jedno vozilo. Tako smo dobili po jedan primjerak marki GMC, Mercury, Spartan, Pontiac, Lada, Acura, Ariel, Matra, Cupra, Maruti, DR Automobiles, Alpine, Plymouth, Lamborghini, Triumph, Mia, KTM, Lincoln te jednu samogradnju.

Idemo sada na one koji su predvodnici liste unosa rabljenih automobila. Kao i kod novih vozila, i ovdje vodeću poziciju zauzima Volkswagen. Tako je VW došao do 11.237 unosa rabljenih vozila, a što je lagani porast u odnosu na 10.749 vozila kojih su imali godinu ranije. Zanimljivo je da ovdje nema previše promjena, pa je poredak prvih 15 marki identičan kao i godinu ranije.

I dalje traženi premium proizvođači

Nakon Volkswagena, uz 8240 primjeraka drugo mjesto pripalo je Renaultu. Nakon njega slijedi njemački trojac iz premium segmenta - BMW, Audi i Mercedes-Benz. BMW je imao 5764, Audi 5128, a Mercedes 4847 vozila, s time da je Audi slabiji za 7 vozila u odnosu na godinu ranije, dok su preostale dvije marke imale rast od nekih 350 primjeraka. Time je ovih prvih pet marki zajedno imalo 35.216 vozila, odnosno 53,44% svih unesenih rabljenih vozila protekle godine.

Idemo sada istaknuti nekoliko zanimljivosti. Protekle je godine stiglo 1037 rabljenih Smart modela. Godinu ranije bilo je njih 908. Zanimljivost je u tome što je posljednjih šest godina stiglo tek 801 novih Smart modela. Lani je stiglo i 418 rabljenih Alfa Romeo modela, a godinu dana ranije stiglo je njih 399. U posljednjih pet godina dobilo smo tek 454 novih Alfa Romeo modela.  Doduše, dio njih je bio i re-izvezen...

Nema sumnje da domaći kupci vole ekskluzivnije i skuplje modele. Potvrđuje to i činjenica da smo lani dobili 126 rabljenih Porsche modela. Godinu ranije stiglo ih je 102. Tesla je lani napravila odličan posao uz 234 nova osobna automobila, a za pohvalu su i 32 pristigla rabljena primjerka. Stiglo je i 16 Maserati modela, dok ih je godinu ranije bilo 7. Nije za izostaviti niti 11 Bentleya, 6 Ferrarija ili 3 Aston Martina, koliko je bilo i McLarena i Austina. Tu su i dva primjerka Lotusa. Stiglo je i 8 rabljenih Zastava modela, a što je ozbiljan pad u odnosu na godinu ranije kad ih je bilo 14.

Vozni park nam rapidno stari

Kompaktna klasa caruje, a što pokazuje 5102 primjerka vodećeg modela, Volkswagen Golfa, odnosno 2474 Renault Meganea na drugoj poziciji. Prati ih Clio uz 2312 primjeraka, pa tri modela za broj veće klase - Volkswagen Passat, Audi A4 te BMW serije 3. Nissan Qashqai je najtraženiji SUV model uz 1413 uvezenih primjeraka.

Najviše lani pristiglih rabljenih modela je 2016. godište. Njih 8621, odnosno 13,08% svih pristiglih vozila. Tek 60 vozila manje bilo je 2017. godište. Pridružimo li im još 2015. i 2018. godište, dolazimo do ukupno 29.213 vozila, odnosno 44,33% svih lani pristiglih rabljenih modela. Bilo je tu i 150 primjeraka najsvježijeg, 2021. godišta, ali i 322 vozila godišta 1996. ili starije.

Najtraženiji rabljeni modeli

  MODEL primjeraka %
1 Volkswagen Golf 5102 7,74%
2 Renault Megane 2474 3,75%
3 Renault Clio 2312 3,51%
4 Volkswagen Passat 2140 3,25%
5 Audi A4 1745 2,65%
6 BMW serije 3 1693 2,57%
7 Volkswagen Polo 1523 2,31%
8 Ford Focus 1509 2,29%
9 Opel Astra 1420 2,15%
10 Nissan Qashqai 1413 2,14%
11 Audi A3 1368 2,08%
12 Škoda Octavia 1322 2,01%
13 Mercedes C-klase 1275 1,93%
14 BMW serije 1 1192 1,81%
15 Opel Corsa 1101 1,67%
16 Ford Fiesta 1018 1,54%
17 BMW serije 5 931 1,41%
18 Smart Fortwo 917 1,39%
19 Peugeot 308 909 1,38%
20 Mercedes A-klase 894 1,36%
21 Renault Captur 835 1,27%
22 Mercedes B-klase 805 1,22%
23 Mercedes E-klase 792 1,20%
24 Renault Kadjar 745 1,13%
25 Ford C-Max 734 1,11%
26 Audi A6 715 1,09%
27 Hyundai I30 658 1,00%
28 BMW X1 649 0,98%
29 Peugeot 208 571 0,87%
30 Renault Twingo 565 0,86%
31 ostali 26571 40,32%
  UKUPNO 65898 100%

Dok god uvoz, odnosno unos rabljenih modela bude veći od novih vozila teško da ćemo pomladiti vozni park je star 14,34 godine. Vrijeme je da se ozbiljnije pristupi ovom problemu, kako s pozicije prodavača i uvoznika, tako i još ozbiljnije sa strane države i zakonodavca koji bi trebao pronaći način kako potaknuti kupce na nova vozila.

Jedan od alata svakako je i drukčiji način oporezivanja. Naime, sada se najveći porez plaća na najmlađa vozila, a što sa starenjem vozila pada. To bi trebalo biti obrnuto. S godinama bi porez trebao rast na starija vozila koja su u pravilu veći zagađivači, ali i opremljeni s manjom količinom sigurnosne opreme koja doprinosit općoj sigurnosti na prometnicama. Naravno, Vlada se 'izvlači' na socijalnu osjetljivost te podređuje sigurnost i očuvanje okoliša.