Maserati je predstavio MC20 2020. godine kao superautomobil sa središnje postavljenim motorom, ugljičnom monokok šasijom jedinstvene "školjkaste" strukture i V6 motorom s tehnologijom izvedenom iz Formule 1. Vozilo je dobilo pozitivne kritike zbog svojih performansi i karakteristika upravljanja. Inicijalno, Maserati je planirao razviti električnu varijantu, MC20 Folgore, koja bi imala postavu s tri elektromotora i razvijala više od 700 konjskih snaga. Međutim, tvrtka je upravo službeno otkazala ovaj projekt, navodeći nedovoljnu potražnju za baterijskim električnim vozilima u segmentu super sportskih automobila.

Financijski udarac i tržišna realnost

Vijest dolazi nakon što je Stellantis, vlasnik Maseratija, otpisao ulaganje od približno 1,5 milijardi eura u talijanski brend. Vodstvo kompanije djelomično za to okrivljuje pad prodaje u Kini, koja je njihovo drugo najveće tržište nakon SAD-a. "Moramo prepoznati dinamiku poslovanja, posebice na kineskom tržištu i preispitati naša očekivanja o brzini kojom će luksuzno tržište prijeći na elektrifikaciju," izjavio je Doug Ostermann, financijski direktor Stellantisa. Prodaja Maseratijevih vozila više se nego prepolovila prošle godine, spustivši se na samo 11.300 jedinica. Posljedično, tvrtka je zabilježila gubitak od 260 milijuna eura u usporedbi s profitom od 141 milijun eura ostvarenim 2023. godine.

Ova situacija također dovodi u pitanje budućnost SUV modela Levante nove generacije, čiji je dolazak planiran za 2027. godinu, kao i nove limuzine Quattroporte, čije je predstavljanje već jednom odgođeno za tri godine i sada se očekuje tek 2028. godine.

Vijest dakle i nije tako iznenađujuća što se financijskog aspekta tiče ali istodobno Maserati nije usamljen u odustajanju od svojih električnih planova.

Neuspjeh i kod najboljih

Aston Martin je 2018. najavio Rapide E, električnu verziju svoje luksuzne limuzine, u ograničenoj seriji od 155 primjeraka. Automobil je prošao fazu prototipa i tvrtka je već počela primati narudžbe, no 2020. godine projekt je iznenada otkazan. Kompanija je službeno objasnila da resurse preusmjerava ponajprije na dugo očekivane sportske automobile sa središnje smještenim motorom.

Tesla Roadster druge generacije trebao je biti Muskova ulaznica u svijet superautomobila. Predstavljen još 2017., obećavao je nevjerojatne performanse – sprint do stotke za 1,9 sekundi i domet veći od 1000 kilometara. Proizvodni model trebao se pojaviti 2020. godine, no pet godina nakon najavljenog roka, još uvijek nema ni naznaka serijskoj proizvodnji.

Lotus Evija, električni hiperautomobil impresivnih specifikacija s gotovo 2.000 konjskih snaga, također se suočio s odgodama. Umjesto 2020., prvi primjerci stigli su kupcima tek mnogo kasnije i u vrlo ograničenom broju, otkrivajući koliko je zahtjevna proizvodnja vozila tako ekstremnih performansi s električnim pogonom.

Teško rješivi tehnički problemi

Za razliku od obiteljskih električnih vozila, superautomobili se suočavaju s puno strožim zahtjevima. Problem težine je posebno izražen: baterije dodaju između 250 i 450 kilograma u usporedbi s konvencionalnim modelima. Dok je to prihvatljivo kod obiteljskog SUV-a, kod superautomobila direktno narušava upravljivost i agilnost, ključne karakteristike koje kupci očekuju.

Pregrijavanje pri maksimalnim performansama predstavlja još jedan izazov. Kad se električni superautomobil vozi punom snagom, sustavi generiraju ogromnu količinu topline. 

Izdržljivost na trkaćoj stazi također je problematična. Superautomobili se često koriste na trkaćim stazama gdje se voze punom snagom dulje vrijeme. Većina električnih modela ne može održavati maksimalne performanse tijekom cijele vožnje bez termičkog ograničavanja ili brzog pražnjenja baterije.

Zvuk kao dio iskustva predstavlja tehnički nemjerljiv, ali kritičan aspekt. Za ljubitelje Ferrarija ili Lamborghinija, zvuk visokoturažnog motora nije samo nusproizvod, to je ključni dio doživljaja. Umjetno generirani zvukovi koje nude električni modeli jednostavno ne izazivaju iste emocije.

Oprez velikih igrača

Etablirani proizvođači superautomobila pristupaju elektrifikaciji s velikom dozom opreza. Ferrari je više puta pomicao rokove za svoj prvi potpuno električni model. Umjesto toga, fokusirali su se na hibridne modele poput SF90 Stradale i 296 GTB. Pokojni šef tvrtke Sergio Marchionne svojedobno je izjavio da bi "električni Ferrari bio opscen".

Lamborghini također preferira hibridnu tehnologiju kao međukorak, nastojeći zadržati prepoznatljivi karakter svojih modela. Potpuno električni Lamborghini još je uvijek više koncept nego realnost bliže budućnosti.

Porsche je sa svojim Mission X konceptom pokazao viziju električnog hiperautomobila, ali oprezno izbjegava potvrditi proizvodnju, naglašavajući izazove u postizanju karakteristika vožnje po kojima je brend poznat.

Kupci vole tradiciju

Najveća prepreka mogla bi biti u glavama kupaca. Kolekcionari i entuzijasti vrednuju tradiciju, mehaničku složenost i nasljeđe koje dolazi s motorima s unutarnjim izgaranjem. Postoji velika neizvjesnost oko buduće kolekcionarske vrijednosti električnih superautomobila. Infrastruktura punjenja još nije adekvatna za "lifestyle" većine vlasnika superautomobila, posebno na ekskluzivnim lokacijama i trkaćim stazama. Troškovi održavanja i zamjene baterija kod egzotičnih modela male proizvodnje predstavljaju nepoznanicu koja dodatno odvraća potencijalne kupce.