Niz je europskih organizacija civilnog društva, usmjerenih na sigurnost u prometu, poslalo prošloga mjeseca pismo Europskoj komisiji, tražeći da se europski zakonodavci pozabave propisima koji bi regulirali visinu haube kod automobila. Potaknuto je to istraživanjem, koje pokazuje veliki "rast" automobila na europskom tržištu – hauba je kod novoregistriranih vozila na našem kontinentu sve viša, prosječno pola centimetra na godinu.

Brz "rast" hauba

Prošle je godine tako hauba prosječnog novog automobila u Europi (područje EU, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Norvešku) bila visoka 83,8 cm, a 2010. ta je visina iznosila 76,9 cm. Sličan trend "rasta" primjetan je i kod širine te mase vozila, a sve je rezultat sve veće popularnosti velikih i teških SUV-a te električnih vozila. Oni su u istom razdoblju, od 2010. na ovamo, proširili svoj tržišni udio s 11,5% na preko 55%. Nastavi li se taj trend, do 2040. godine prosječna visina haube novog vozila u Europi bila bi 92 cm, uz značajan dio automobila viših od metra.

Istraživanja pokazuju da porast visine haube od 10 cm donosi 27% veći rizik od smrtnih posljedica u sudarima s pješacima i biciklistima te povećava rizik od ozljeda u slučaju sudara za 20-50% kad je riječ o osobama u drugim automobilima. Viša hauba znači i veće mrtve uglove, nemogućnost uočavanja djece i prosječnih žena, kao i njihove teže ozljede u slučaju naleta vozila.

Traži se ograničenje

Aktivisti stoga od Europske komisije traže da do 2027. godine izradi zakonodavni prijedlog koji bi ograničio visinu haube na 85 cm za nove automobile, koji bi postao obvezujućim 2035. godine. Dobar i pametan dizajn automobila postavlja visinu haube na 60-75 cm, pri čemu bi većinu pješaka zahvatio ispod težišta te ih "prebacio" preko automobila, umjesto da završe pod kotačima. Svaki centimetar rasta haube, dakle, povećava mogućnost ozljeda i pogibije ranjivih sudionika u prometu.

U Europi čak 69% smrtno stradalih pješaka gine u urbanim sredinama, gdje su brzine kretanja vozila najčešće između 15 i 30 km/h. Sve više gradova uvodi ograničenja brzine na 30 km/h za određene ulice ili zone. Visoke haube automobila pokazale su se opasnijima za pješake pri brzinama do 50 km/h. Pri većim brzinama, šanse za preživljavanje ionako naglo opadaju – bez obzira na visinu haube. Ukratko, niže haube najviše doprinose sigurnosti upravo u gradovima, gdje se događa više od dvije trećine smrtonosnih naleta na pješake, ističu potpisnici pisma, naglašavajući da su automobili sprijeda viši od metra izuzetno opasni.