Kada neki svoj projekt korporacija kao što je Volkswagen AG definira kao “jedan od najvažnijih u povijesti tvrtke” za pretpostaviti je da nije riječ o razvoju nove palete boja ili tekstura za unutrašnjost putničkog prostora automobila. Njemački div pragmatično se uhvatio u koštac s izazovima koje postavljaju ambiciozni planovi, a jedan od prvih vidljivih rezultata tih napora za osvajanjem tržišta električnih automobila skore sutrašnjice upravo je platforma MEB. Na njemačkom se iza naziva MEB krije fraza “Modularer Elektrobaukasten”, na engleskom je to “Modular Electric Drive Matrix”, a mi si dopuštamo slobodu sve to skupa prevesti kao “Modularni električni pogonski sklop”. Kako god ga zvali, MEB je napredna platforma s visokom razinom podesivosti, što će omogućiti korištenje u brojnim budućim modelima Volkswagen grupacije.

Dok dio električnih automobila koji su u prodaji danas zapravo nastaje na posve neprimjerenim platformama, osmišljenim za automobile pogonjene motorima s unutarnjim izgaranjem, što za sobom povlači kompromise oko smještaja baterija, ali i samog pogonskog sklopa, MEB je platforma isključivo namijenjena električnim baterijskim vozilima.

Kao okosnica svega, tu je sklop baterija koji se smjestio u pod putničkog prostora, kao, primjerice, kod automobila Tesla. Volkswagen je za baterije odabrao fleksibilno rješenje “čokoladna ploča”, gdje je cijeli baterijski sklop sazdan od modula, što znači da je, zavisno od modela u koji će se ugrađivati, moguće povećavati i smanjivati kapacitet baterija koristeći tipizirane elemente. Ovo je tek jedan od primjera kako su u Volkswagenu pronašli načine za snižavanje cijene krajnjeg proizvoda.

Zanimljivo je da je platforma MEB načinjena tako da primarno ima stražnji pogon. To je pojašnjeno time da baterije u podu snižavaju težište do te mjere da je stražnji pogon pametniji odabir i ne donosi negativne osobine, ali pridonosi dinamičnosti vožnje. Iako službeni podaci još nisu objavljeni, između stražnjih kotača mogao bi se nalaziti elektromotor snage 125 kW, odnosno tek malo manje od 170 ks. Iako niti to nije službeno, neki izvori navode da bi u izvedbama s pogonom na četiri kotača platforma MEB u prednjem kraju trebala imati elektromotor snage između 55 i 65 konjskih snaga. U Volkswagenu planiraju u cijelu prvu seriju od 10 milijuna vozila temeljenih na platformi MEB ugrađivati tek dva različita elektromotora. Različite razine ubrzanja i snage postizat će se različitim postavkama upravljačke elektronike, ali i različitim prijenosnim omjerima reduktora između elektromotora i kotača.

Baterijski sklop i motor platforme MEB hlađeni su tekućinom. Upadljivo je da prostor ispod prednjeg poklopca nije prazan, već se u njemu nalaze različite komponente sustava hlađenja, ali i modul za grijanje i hlađenje putničke kabine, što oslobađa dosta prostora u putničkoj kabini. Uz ovo “pod haubom” nalazimo i akumulator od 12 V kojem je zadatak napajati elektronske komponente automobila neovisno o bateriji za napajanje pogona. Jedna od opcija koje će se nuditi je i toplinska pumpa, odnosno svojevrsni “obrnuti klima sustav”, što će u hladnim područjima pomoći grijanju putničke kabine, uz manji utjecaj na smanjenje dosega s jednim punjenjem baterija.

Kako stvari stoje, prvi modeli na platformi MEB trebali bi koristiti baterije napona između 300 i 400 volti, zavisno od korištenih ćelija. Kapacitet baterijskih sklopova bit će 48, 62 ili približno 82 kWh. To treba dostajati za između 328 i 547 kilometara dosega prema novom europskom načinu mjerenja, WLTP, odnosno 280 do 480 km prema američkom standardu EPA. U Volkswagenu se hvale inovativnim sustavom kontrole temperature baterije, koji je izveden tako da rashladna tekućina prolazi kroz ploču ispod baterija, a ne između samih ćelija. To bi trebalo biti izdržljivije rješenje koje će s promjenom tehnologija samih ćelija biti lakše modificirati bez dramatičnih intervencija u tehnička rješenja platforme MEB. Volkswagen je odlučio koristiti izvedbe baterija “pouch cell” te “prismatic cell”, s time da će prve dobavljati LG, a druge Samsung. Cilindrične baterije nisu korištene jer ih nije moguće toliko kompaktno postaviti, a moguće je da će jedno vozilo koristiti i jedan i drugi tip ćelija, čime se osigurava potpuna fleksibilnost u proizvodnji.

Čak bi i najmanji modeli bazirani na platformi MEB trebali moći udomiti najkapacitetniji baterijski sklop, kao i beskontaktno, odnosno induktivno punjenje. Kad smo kod punjenja, dvije slabije baterijske opcije moći će se puniti sa 100 kW, a najjača baterije sa 125 kW. To znači da bi punjenje praznih baterija do 80% kapaciteta moglo biti gotovo unutar 30 minuta.

Kako električni pogon znači da će pod u kabini biti uglavnom ravan jer nema potrebe za tunelima u kojima bi se smjestili ispušni sustav ili pogonska vratila, tu je ipak središnji greben kroz koji prolazi ožičenje, ali i cijevi za hlađenje motora te hlađenje, i prema potrebi, grijanje baterija. Usporedimo li ga s aktualnim VW modelima, novi električni I.D. kompakt naći će se unutar gabarita Golfa, uz unutrašnjost koja nudi prostor poput onog u sadašnjem Passatu. Smještaj baterija diktira da je pod u kabini postavljen više nego što je to slučaj u ekvivalentnim modelima pogonjenim unutarnjim izgaranjem, no to tako i tako ide ruku pod ruku s trendovima na tržištu. Novi modeli vozit će se na kotačima promjera 18 do 21 inča.

Sama platforma MEB sazdana je od uobičajenih materijala, što uključuje prije svega čelike, a kućište baterija načinjeno je od aluminija. Sama platforma vrlo je prilagodljiva pa ju je prema potrebi moguće “rastegnuti” u zoni ispred stražnjih kotača, ali i ispred “vatrozida”, odnosno na pregradu koja nosi upravljačke papučice. Trag kotača također će biti moguće korigirati zamjenom određenih komponenti ovjesa.

Čini se da Volkswagen ne namjerava krenuti egzotičnim putem koji je BMW odabrao za svoj model i3, pa tako vozila na platformi MEB u proizvodnji neće koristiti ugljična vlakna, ali će prestižniji modeli u izradi koristiti veći udio aluminija od onih kojima je cilj kupce privući pristupačnijom cijenom.

Prva četiri Volkswagenova modela bazirana na platformi MEB već su prikazana kao konceptni modeli. Pod novom “značkom” I.D. krajem 2019. počinje proizvodnja istoimenog modela, čiji je početak prodaje planiran za početak 2020. godine. Tada je predviđen početak proizvodnje modela CUV (crossover utility vehicle) I.D. Crozz, nakon čega bi im se 2022. u proizvodnji trebali pridružiti karizmatični kombi I.D. Buzz te limuzinski model I.D. Vizzion. Vrijedi spomenuti da će na istoj platformi 2020. početi proizvodnja Škodinih CUV modela Vizion E, ali i za sada nepoznatog modela Seat.

Ovo može djelovati donekle skromno, ali zapravo su to tek prvi od 27 električnih modela grupacije, koji će biti dostupni do 2022. godine. Do 2025. godine broj električnih modela trebao bi se popeti na 80. Iako broj modela možda ne oslikava jasnu sliku o tome koliko ambiciozan plan slijede u Volkswagenu, brojevi koje ćemo navesti to će bolje dočarati. Korporacija do 2020. godine samo u Njemačkoj planira prodati preko 150.000 električnih automobila, globalno do 2021. namjeravaju proizvoditi 1.500 automobila iz obitelji I.D. dnevno, što je 550.000 godišnje, a do 2025., dakle unutar šest godina, namjeravaju prodavati tri milijuna električnih vozila godišnje, što bi trebalo uzimati 25% ukupne prodaje grupacije.

Uz prvu tvornicu u Njemačkoj, proizvodnja će u prvoj godini biti pokrenuta u dvije tvornice u Kini te u Češkoj, gdje nastaju Škodini modeli, ali i u SAD-u. Prvi krug proizvodnje električnih automobila na platformi MEB uključivat će marke Volkswagen, Škoda, Seat te Audi, a cilj na rečenoj platformi jest sazdati barem 10 milijuna vozila.

Što se ostale tehnologije tiče, vozila zasnovana na MEB-u mogla bi biti opremljena holografskim ekranom. Uz to, sama platforma zamišljena je da stalno bude online, i uvijek spremna za poboljšanja i nadogradnje upravljačkog softvera. Navodi se i kako će vozila biti sposobna za autonomnu vožnju trećeg stupnja, što bi značilo da sigurno mogu ostati u odabranoj traci na autocestama te se samostalno sparkirati.

Valja istaknuti da Volkswagen najavljuje osnovne modele I.D. koji će cijenom biti “slični ekvivalentnom dizelskom automobilu”, što bi značilo nešto preko 160.000 kn, koliko sada košta najjeftiniji novi Golf diesel, a cijena e-Golfa trenutačno počinje od 305.484 kn.

Iskustvo nas je naučilo da Nijemce valja shvaćati ozbiljno, jer ono što naume u pravilu i učine, pa koliko god planovi iz ovog teksta djeluju apstraktno i daleko, unutar nekoliko godina moći ćemo procijeniti kako Volkswagen grupaciji ide. Istini za volju, potpisnik ovih redaka do predstavljanja platforme MEB i planova sažetih u Roadmap-e strategiji prelaska na električna vozila bio je skeptičan glede prelaska na električna vozila. Bilo je dovoljno nekoliko mjeseci da nešto što bi opisao kao “gotovo nemoguće složen zadatak s brojnim izazovima” preraste u “gle, Nijemci će to riješiti”.

• +20