Više carine, koje se dužnosnici Bidenove administracije spremaju objaviti u utorak, također će se odnositi na uvoz minerale, solarnih proizvoda i baterija. Odluka dolazi na kraju višegodišnje revizije carina koje je uveo bivši predsjednik Donald Trump na robu vrijednu oko 300 milijardi dolara iz Kine.

Nadolazeći izbori diktiraju

Nadolazeći predsjednički izbori svakako utječu na tu odluku predsjednika Bidena. Dok Trump vodi kampanju za povratak u Bijelu kuću, rekao je da razmatra uvođenje carina od 60 posto ili više na sav kineski uvoz, potez koji će vjerojatno eskalirati trgovinske sukobe s Pekingom koji je započeo kao predsjednik. Trump je upozorio da će se američka automobilska industrija suočiti s "krvoprolićem" ako on izgubi u studenom, te je obećao uvesti stroge carine na vozila kineske proizvodnje koja se uvoze u SAD. Ni predsjednik Biden ne može mirno drijemati i ne donesti odluku da unaprijed parira Trumpovim planovima.

Dvosjekli mač

Podizanje carinske stope je i dvosjekli mač. Pokušaj zabrane uvoza jeftinih električnih vozila na američko tržište može ugroziti jedan drugi cilj Bidenove administracije: smanjenje emisije ugljika kako bi se ublažili učinci klimatskih promjena. SAD ulaže stotine milijardi dolara u razvoj industrije čiste energije a sada to se pokušava to učiniti neovisno o Kini - globalnom lideru u proizvodnji čiste energije.

Uvoz dozvoljen, ali…

Uvoz kineskih vozila nije zabranjen u SAD ali je praktično nemoguće, nakon uvoza, registrirati vozilo da legalno vozi zbog procesa usuglašavanja s američkim propisima, posebno u vezi sigurnosti. Takodjer, postoje neki tehnički problemi, na primjer, promjene priključka. Dakle, za neke ekscentrične kupce, moguće je uvesti kinesko vozilo ali kao raritet koji će stajati u garaži.

Trenutno svi automobili proizvedeni u Kini podliježu američkoj carini od 25 posto ako se uvoze u SAD, plus dodatna carina od 2,5 posto kojoj podliježu svi automobili proizvedeni u inozemstvu, dakle, ukupno 27,5 posto. Ova  najnovija, stopostotna carina imat će za posljedicu isključivanje kineskih automobila s američkog tržišta za široke mase, čak kad bi se uspješno prebrodila homologacija.

U svakom slučaju, Kini je sada lakše izvoziti u zemlje s nižim carinama i lakšim propisima prilagodjavanja. Osim Europe, koja se samo mrgodi ali ne djeluje agresivno da zaustavi kinesku najezdu automobila, trenutno se agresivno napada meksičko tržište.

Sporo pa eksplozivno

Postoji mnogo razloga da se američki proizvođači automobila plaše kineske automobilske industrije. S tog najvećeg svjetsko tržište svakodnevno dolaze vijesti o novim, sve jeftnijim električnim vozilima. Tu se obrađuje većina materijala za baterije, na primjer, Contemporary Amperex Technology Co. Ltd., poznatiji kao CATL, najveći je svjetski dobavljač baterija za električna vozila.

Kina je u početku bila donekle spora u usvajanju električnih vozila. Godine 2015. tržišni udio električnih vozila iznosio je samo 0,84 posto. No, ni deset godina kasnije, 2023.godine, kineski tržišni udio električnih vozila iznosi nevjerojatnih 37 posto, preskočivši nekoliko drugih vodećih zemalja. Za usporedbu, SAD-a je na 7,6 posto. U Kini danas ima stotinu proizvodjača električnih vozila i očito je da, unatoč ogromnom domaćem tržištu, dolazi do viška. Zato su poželjna strana tržišta a najveći zalogaj bilo bi svakako američko tržište, koje za sada, ima ne samo spuštenu rampu, već se i slaže visoki zid.

Rizik osvete

Postoji rizik od osvetničkih carina ili mjera iz Kine, što bi moglo utjecati na širu automobilsku industriju, uključujući američke proizvođače automobila koji se oslanjaju na kineske dijelove ili posluju u Kini. Nitko ne želi trgovinski rat, ali kao da se čuje zveckanje ekonomskog oružja.